| 02.01.2012. Rješenje problema kod otvaranja nove poslovne godine |
|
Prilikom otvaranja nove poslovne godine (2012.) korisnici mogu naići na neke
probleme, evo kako ih riješiti:
1. Dobivate poruku "Ne može se ekskluzivno preuzeti nadzor nad programom"
Ako imate mrežnu verziju programa onda je
najvjeroatnije da je netko drugi u programu, a ovo
je operacija kod koje samo nadzornik programa može
biti u programu. Dakle, svi korisnici moraju izaći
iz programa, nakon toga u program treba ući samo
korisnik sa šifrom 1, nadzornik, i onda on može
otvoriti novu poslovnu godinu.
2. Nakon otvaranja poslovne
godine imate neuspjeli prijenos početnog stanja u
nekom modulu
Nakon što ste otvorili novu poslovnu godinu i
krenuli sa prijenosom automatskih početnih stanja po
modulima recimo da ste ustanovili u nekom modulu da
niste upisali sve podatke u prošloj godini i da vam
je zbog toga netočno početno stanje u tekućoj
godini. Nakon što ste ispravili podatke u prošloj
godini željeli ste ponovo napraviti automatski
prijenos, ali program ne dozvoljava jer već imate
početno stanje za taj modul. U tom slučaju možete:
- ručno dopuniti/promjeniti početno stanje za taj
modul
- ručno obrisati sve podatke početnog stanja koje je
program unio kod automatskog prijenosa i onda
ponoviti automatski unos za taj modul
- obrisati cijelu tekuću poslovnu godinu, otvoriti
je ponovo i onda ponoviti automatsko početno stanje
Brisanje poslovne godine samo u
slučaju da ste na samom početku i da niste unosili
redovne podatke.
3. Nakon brisanja cijele
poslovne godine dobivate poruku greške kod otvaranja
datoteka
Prilikom brisanja tekuće poslovne godine niste
uspjeli iz nekog razloga obrisati kompletno tekuću
poslovnu godinu tj. sve datoteke.
Unutar programa postavite kao trajnu prošlu
poslovnu godinu (tipka F6), izađite iz programa i
kroz Windows Explorer obrišite tekuću poslovnu
godinu tj. direktorij ...Ipos
knjigovodstvo\Data\PartnerXX\GodinaYYYY.
XX je šifra partnera-matične firme, a YYYY je
poslovna godina.
Ovo zahtijeva dodatno znanje
rada u Windows Exploreru (Windows OS) i možda je
bolje da to prepustite osobi koja vam održava
windowse i računalo. Svakako napravite kopiju
cijelog progama tj. direktorija Ipos knjigovodstvo.
|
| 08.12.2011. Uputa za godišnji obračun poreza iz plaća za 2011. |
|
Prije nego pristupite
automatskom konačnog godišnjem obračunu poreza plaća
potrebno je programu dati informaciju po kojim
razredima će se obračunavati ukupni godišnji porez.
Za to je potrebno u Obrdohotka>Šifrarnici>Porez
na dohodak otvoriti pripadajuću tabelu.
Tabela je korisnički šifrarnik što znači da je
korisnik po potrebi može mijenjati.
Porezne razrede za redovan mjesečni obračun
upisujemo sa rednim brojevima 1 do 99, a u poljima
za iznose upisujemo broj osobnih odbitaka.
Za konačan obračun ćemo koristiti redne brojeve od
101 do 199, a polja za iznose ćemo upisivati
apsolutne iznose.
Ukupni redovi koje je potrebno imati upisane za
konačan obračun za 2011. godinu su:
| Redni
broj |
Iznos
veći od |
Iznos manji ili jednak od |
Paušalni iznos |
Stopa poreza |
Stopa
na ukupni iznos |
| 1 |
0 |
2 |
|
12 |
DA |
| 2 |
2 |
6 |
|
25 |
NE |
| 3 |
6 |
100 |
|
40 |
NE |
| 101 |
0 |
43200 |
|
12 |
DA |
| 102 |
43200 |
129600 |
|
25 |
NE |
| 103 |
129600 |
10000000 |
|
40 |
NE |
Sam postupak obračuna se nije mijenjao u odnosu na 2010. godinu pa ga pogledajte tamo.
|
| 03.01.2011. Kako započeti novu poslovnu godinu, otvaranje, početna stanja i dr. |
|
Ova uputa je kratki podsjetnik za korisnike koji
na početku nove kalendarske godine trebaju otvoriti
novu poslovnu godinu, a u programu imaju podatke
prethodne poslovne godine. Detaljnije upute možete
pogledati u pisanim
i video uputama.
Otvaranje nove poslovne godine
2011.
- uđite u program, svi ostali korisnici
moraju izaći iz programa (ako imate mrežnu
verziju)
- pri vrhu ekrana kliknite na tipku sa nazivom
vaše matične firme i poslovne godine (ili tipka
F6) i otvorit će se prozor Matične firme i
poslovne godine, detaljnu uputu kako otvoriti
novu poslovnu godinu ćete dobiti na tipku F1
pomoć dok ste unutar tog prozora
- novootvorenu 2011. poslovnu godinu potvrdite
sa tipkom Stalna promjena u istom prozoru
Početna stanja po modulima u
programu ovime nisu otvorena, otvorena je samo
prazna poslovna godina u kojoj se tek nalaze podaci
nivoa programa (partneri, kontni plan, opć.
šifrarnici) i nivoa firme (popis artikala i sl.). Za
svaki modul je potrebno posebno otvoriti početna
stanja.
Financijsko glavna knjiga
Automatsko početno stanje možemo upotrijebiti ako
u računalu postoje podaci prethodne godine iz koje
želimo prenijeti početno stanje. Nalazi se u meniu:
Financijsko / Kraj godine / Automatski prijenos
početnog salda. Postupak:
- odabir godine iz
koje prenosimo početno stanje
- odabir dokumenta
(računalo odabire)
- upis datuma
dokumenta početnog stanja (najčešće 1.1)
- upis opisa knjiženja
u dnevniku
- odabir tipke
Prijenos
Početno stanje glavne knjige
naravno možete napraviti tek po izradi završnog
obračuna prethodne godine.
U početnom stanju glavne knjige se nalaze početna
stanja svih analitika te nije potrebno dodatno
prenositi iz pojedinih modula početno stanje
analitika u glavnu knjigu unutar 2011. godine.
Saldakonti kupaca/dobavljača
Nalazi se u meniu Kupci / Dokumenti / Automatsko
početno stanje
Početna stanja nemaju protustavke za glavnu
knjigu jer su ona već u glavnoj knjizi unijeta kroz
početno stanje glavne knjige. Kada unosimo početno
stanje za npr. jednog partnera tada to možemo
napraviti na tri načina:
- 1. da za tog
partnera unesemo samo njegov saldo (računa ili
plaćanja) dokument će imati neki nepostojeći
redni broj
- 2. da unesemo sve
otvorene dokumente, ali ne s izvornim iznosima
nego samo sa otvorenim iznosom
- 3. da unesemo sve
otvorene dokumente u svojim izvornim iznosima
koji če činiti to početno stanje
Početno stanje može biti ručno i automatsko, sva
tri načina možemo unijeti ručno, automatski se mogu
unijeti samo 2. i 3 način. Ručno početno stanje je i
jedino moguće onda kada ne postoje podaci prošlih
poslovnih godina u računalu.
Unos ručnog početnog stanja se vrši kroz
standardne prozore računa, obavijesti, plaćanja,
potrebno je samo na tim prozorima uključiti opciju
unos kao početno stanje.
1. Način - prijenos
samo ukupnog salda za partnera
Prenosimo samo jedan fiktivni dokument (račun ili
uplatu) bez obzira na broj otvorenih dokumenata i
stavljamo mu iznos jednak ukupnom saldu kartice.
Sistem ne daje informaciju o dokumentima, niti o
njihovom iznosu niti o iznosu zatvaranja, daje samo
saldo kartice na nivou kupca.
Postupak je da u prošloj godini izlistate
izvještaj Prometi i salda kartica i za pojedinog
kupca upišete njegov saldo u novu godinu kroz 1
fiktivni dokument koji će biti račun ili uplata
zavisno je li saldo dugovni ili potražni.
2. Način - prijenos
svih otvorenih dokumenata samo sa otvorenim iznosom
Automatski prijenos početnog stanja prenosi sve
otvorene (potpuno ili djelimično otvorene) dokumente
jednog partera koji sačinjavaju početno stanje. Za
razliku od trećeg načina ovdje se dokumenti ne
prenose u svojem izvornom iznosu nego u iznosu za
koji su otvoreni tj. puni ili neki manji iznos.
Dakle neće biti preneseni dokumenti koji su
potpuno zatvoreni, a koji su sudjelovali u
zatvaranju s drugim dokumentima koji su otvoreni.
Za takve dokumente koji su u prošloj godini imali
jedan iznos, a u novu su preneseni s manjim iznosom
koji je otvoren, u opis dokumenta će biti dodan
tekst (izvorno: iznos dokumenta), gdje je iznos
dokumenta njegov izvorni iznos. Na taj način ćemo i
bez gledanja u prošle godine vidjeti pravi iznos
dokumenta.
3. Način - prijenos
svih otvorenih dokumenata sa izvornim iznosima
Automatski prijenos početnog stanja prenosi sve
otvorene dokumente jednog partera koji sačinjavaju
početno stanje, to mogu biti i zatvoreni dokumenti,
ali koji su sudjelovali u zatvaranju sa nekim
dokumentom koji je otvoren.
Blagajna
Početno stanje svake blagajne je saldo blagajne
na kraju prošle godine.
Početno stanje blagajne unosimo tako da za
određenu blagajnu otvorimo dnevnik sa brojem nula i
za njega upišemo dokument uplatnicu također sa
brojem nula. Tako ćemo upisati početni saldo
blagajne, a nećemo izgubiti broj jedan dnevnika i
uplatnice.
- Inače se
dnevnik nula ne može prenijeti u glavnu knjigu
jer se njegov promet već nalazi u početnom
stanju glavne knjige.
Fakturiranje
Meni Fakturiranje / Početni saldo
Na prijelazu iz stare u novu godinu ćete
vjerovatno imati predračuna/ponuda koji su
napravljeni prethodne godine, ali im je datum
dospjeća tj. važenja u sljedećoj godini.
Da se ne bi iz tekuće godine prelazilo u
prethodnu logično je da se ti predračuni upišu u
tekuću godinu ali sa svojom originalnom godinom i
brojem.
Istovremeno s prijenosom aktivnih predračuna
ažurirati će se i stanje rezervacija za te artikle
jer su ti predračuni i dalje važeći.
Kod tog automatskog prijenosa program će
kontrolirati da li je netko možda ručno unio neke
predračune ili ste možda već izvršili automatski
prijenos, u svakom slučaju predračuni se neće
duplirati.
Robno-materijalno
Meni: Robno-mat. / Automatska stanja / Automatsko
početno stanje.
- Ako imamo
knjiženu prošlu poslovnu godinu u programu tada
možemo koristiti automatsko početno stanje.
Program će vršiti sve provjere neophodne za
uspješan automatski prijenos. U slučaju da nam
podaci koji su preneseni u novu godinu ne
odgovaraju jednostavno kroz izmjenu uskladimo
podatke prema želji.
Možemo se koristiti i pripremnom inventurom.
Općenito govoreći inventure možemo podijeliti u
dvije grupe:
- početna inventura
koja se radi na početku poslovne godine (ili na
početku poslovanja unutar godine)
- periodične inventure
unutar godine, kojima se povremeno usklađuje
fizičko i knjigovdstveno stanje
Početna inventura je zapravo zaduženje skladišta
na početku godine jer se kod otvaranja nove poslovne
godine otvaraju prazne kartice artikala te je
potrebno na te kartice upisati početno stanje
zaliha.
- U slučaju da
smo već u prošloj godini vodili stanje zaliha
tada možemo koristiti automatsku metodu za
prijenos početnih zaliha.
Međutim to je samo tzv. tehnička inventura tj.
prebacivanje brojeva iz jedne u drugu godinu što ne
znači i da ti podaci odgovaraju stvarnom stanju.
Dakle potrebno je prije automatske početne
inventure uskladiti fizičko i knjigovodstveno stanje
svakog pojedinog artikla. Nije pogrešno ako se
usklađivanje napravi i nakon automatske početne
inventure u novoj poslovnoj godini, bitno je da se
prije knjiženja skladišnih dokumenata uskladi
stanje.
To usklađivanje fizičkog (stvarnog) stanja i
knjigovodstvenog (papirnatog) stanja vršimo
dokumentima Inventurni višak ili Inventurni manjak.
Tehnički gledano to možemo napraviti na dva
načina.
- Prvi je da nakon što
smo na "terenu" ustanovili stvarno stanje
zaliha, kroz dokumente inventurni višak ili
manjak dodamo ili oduzmemo zalihe konkretnim
artiklima i to direktnim upisom u skladišne
dokumente Višak tj. Manjak.
- Drugi način je da
koristimo dokument Pripremna inventura, on nema
knjigovodstvenu važnost jer sam po sebi ne
mijenja stanje zaliha tj. ne utječe na dnevnik
skladišta.
Za razliku od dokumenata Višak i Manjak u
Pripremnu inventuru
unosima upravo fizičko stanje artikala.
U prozoru Pripremne inventure imamo automatsku
tipku "Knjiženje"
kojom možemo automatski kreirati dokumente
Inventurni višak tj. manjak. Dakle program će na
osnovu podataka o fizičkom stanju artikala (iz
pripremne inventure) i knjigovodstvenom stanju (iz
dnevnika skladišta) izračunati kojim artiklima treba
upisati višak tj. manjak da bi se stanje na
skladištu postavilo upravo onakvo kakvo je na
pripremnoj inventuri.
Na primjer:
|
Artikl
|
Fizičko stanje
|
Knjigovodstveno
stanje
|
|
A
|
7
|
10
|
|
B
|
23
|
20
|
|
C
|
0
|
0
|
|
D
|
5
|
0
|
Program će nakon automatskog knjiženja upisati:
|
Artikl
|
Manjak
|
Višak
|
|
A
|
3
|
|
|
B
|
|
3
|
|
C
|
|
|
|
D
|
|
5
|
Za artikle koji nemaju knjigovodstveno stanje, a
imaju fizičko stanje, program će pokušati pronaći
zadnje podatke o cijenama i upisati te cijene, ako
tih podataka nema potrebno je ući u izmjenu
dokumenta Inventurni višak i ručno upisati cijene.
Broj pripremnih inventura u toku godine nije
ograničen, zadnja pripremna inventura je zapravo
konačna inventura na kraju godine kojom se usklađuje
konačno stanje prije automatske početne inventure za
sljedeću godinu.
Za jednu pripremnu inventuru se može odrediti
samo jedno skladište, ali naravno možemo napraviti
nekoliko pripremnih inventura za to isto skladište.
Npr. prvi dan radimo pripramnu inventuru za prvu
grupu artikala, drugi dan za drugu itd.
Svejedno je da li ćemo više popisa zaliha upisati
kroz jednu pripremnu inventuru ili ćemo napraviti
više pripremnih inventura, tehnički gledano razlika
je samo u broju dokumenata inventurni višak tj.
manjak koji će se generirati.
Čak ako i nekoliko ljudi radi popis istih
artikala, ali na različitim lokacijama u skladištu
mogu se u jednu pripremnu inventuru upisati isti
artikli program će ih sam zbrojiti i upisati samo po
jedan artikl sa skupnom zalihom.
Ako pak želimo artikle koje smo upisivali bez
reda sortirati (šifra, naziv, kataloški broj) to
možemo učiniti automatskom tipkom
Presloži.
Nakon knjiženja pripremne inventure (upisa u
dnevnik skladišta) ona će biti označena kao
Proknjižena/zaključana, to iz razloga da netko
kasnije ne bi slučajno ponovo zatražio knjiženje za
tu inventuru. Ako bi to napravio neposredno nakon
knjiženja ne bi se dogodilo ništa jer ne bi bilo
razlika između fizičkog i knigovodstvenog stanja.
Automatski upis podataka
pripremne inventure
Dodatna mogućnost je da preko tipke "Auto
upis", u dijelu za upis stavaka, možemo
importirati podatke o inventuri iz neke vanjske
datoteke.
Tipka Upiši stanje nula
Rutina kojom se u tekuće selektiranu pripremnu
inventuru mogu automatski upisati svi artikli koji
na tekućem skladištu, tj. karticama, imaju zalihu, a
ne nalaze se na popisu pripremne inventure. Takvi
artikli će biti dodani u pripremnu inventuru sa
količinom nula
Maloprodaja
Za pokretanje automatsko početnog stanja je
potrebno da se nalazimo u poslovnoj godinu
U KOJU želimo
upisati početno stanje, a odabiremo
IZ KOJE godine
povlačimo podatke o početnom stanju.
Možemo odabrati
dvije metode za pronalaženja podatatka.
Program će upisati po jedno knjiženje (dokument
početna inventura) za svaku pojedinu prodavaonicu
1) direktan upis iz automatske
evidencije zaliha
PREPORUČENA METODA
Ono što se u prethodnoj godini nalazi u
automatskoj evidenciji zaliha, nalazit će se u novoj
godini u početnom stanju.
Program će naprosto u početno stanje prepisati
kompletnu evidenciju zaliha, koja bi uvijek trebala
biti točna.
2) ponovno zbrajanje svih
dokumenata dnevnika
Preskaču se storna i stornirani dokumenti.
Zbrajaju se za svaki artikl (u pojedinoj
prodavaonici) posebno ulazi i izlazi količina,
financijski ulazi i izlazi nabavne cijene i marže, a
prepisuje se zadnja stopa poreza.
Cijena se dobije tako da se ukupna financijska
marža i nabavna cijena podijele s tekućim stanjem.
Početno stanje po jednoj i drugoj metodi ne
moraju dati isti rezultat ako ste i u onako složenoj
problematici zaliha maloprodaje vršili razna
brisanja i nedopuštene izmjene.
-
No uvijek možete nakon prijenosa početnog stanja
pregledati što je preneseno, ući u izmjenu
početnog stanja i prilagoditi rezultat onako
kako želite. Možete isto tako za probu otvoriti
i neku dalju testnu godinu i u nju prenijeti
početno stanje da vidite kakav će biti rezultat.
Ako ima bilo kakvih neusaglašenosti
sa
i stvarnim stanjem to će se vidjeti na
gdje su
paralelno prikazani podaci iz automatske evidencije
zaliha i stvarnog stanja.
Osnovna sredstva
U meniu OsSredstva / Dokumenti / Automatsko
početno stanje; odaberemo poslovnu godinu IZ koje
želimo upisati početno stanje.
Logično je da ćete početno stanje analitike
osnovnih sredstava napraviti tek nakon knjiženja
amortizaicje u prošloj poslovnoj godini.
|
| 30.11.2010. Uputa za godišnji obračun poreza iz plaća u ver 10.0 |
|
Ako radnik u nekom mjesecu nije dobio plaću tada
nije nastala ni porezna obveza, a time nije
iskorišteno pravo radnika na osobni odbitak taj
mjesec. Ako je u nekom mjesecu poslodavac radniku
isplatio više plaća sa zakašnjenjem mogao je
koristiti samo jedan osobni odbitak pa je došlo do
veće porezne osnovice te i veće porezne obveze zbog
primjene veće porezne stope.
Princip je da zadnju plaću u tekućoj godini
obračunate prije konačnog obračuna kao i sve
prethodne plaće, nakon toga pristupate pokretanju
konačnog godišnjeg obračuna poreza iz plaća.
Trenutno su moguća dva pristupa ...
1. Konačni obračun unutar
razdoblja zadnje isplate plaće
Prvi je dakle način da kod pokretanja
konačnog obračuna odaberete zadnju plaću u tekućoj
godini (obračunsko razdoblje) pa će program
korekcije poreza i prireza napraviti u tom
obračunskom razdoblju na već izračunatoj plaći.
Mana ovog pristupa je da će npr. na DNR obrascu biti
vidljiv samo ukupni porez i prirez koji je za 12.
mjesec korigiran prema godišnjem obračunu.
Prednost ovog pristupa je da ćete imati samo
jedan platni listić za ¸12. mjesec, lakše ćete
automatski napraviti HUB-ove za isplatu plaće ...
U slučaju da višekratno
ponavljate konačni obračun prije toga morate ponovo
pokrenuti redovni obračun za to obračunsko razdoblje
kako bi se ponovo upisali regularni porez i prirez
za taj mjesec (koje program zbraja kod godišnjeg
obračuna) pa tek onda pokrenuti konačni obračun.
U protivnom bi se uzeli u godišnji obračun i redovni
podaci i korigirani podaci od godišnjeg obračuna, što
ne bi bilo u redu.
2. Konačni obračun u posebnom
obračunskom razdoblju napravljenom samo za to
Drugi pristup je da otvorite novo prazno
obračunsko razdoblje, možete mu dati naslov "Konačni
obračun poreza za 2010" i na njemu pokrenete konačni
obračun bez bilo kakvog drugog unosa, datum isplate
stavite isti kao i datum isplate obračunskog
razdoblja zadnje plaće. Program će za to razdoblje
za svakog radnika upisati razliku korekcije poreza i
prireza tj. razliku godišnjeg obračuna i do sada
obračunatih poreza i prireza.
Kod ispisa ID obrasca za 12. mjesec neće biti
problema jer se podaci pune mjesečno za sva
razdoblja koja imaju datum isplate u tom mjesecu.
Na DNR obrascu će za 12. mjesec biti prikazane 2
isplate, redovna za 12. mjesec i jedna na kojoj će
se vidjeti samo godišnja razlika poreza i prireza, a
bit će prikazan i zbroj redovne plaće i razlika
poreza i prireza.
Kod ispisa izvještaja kao što je platni listić
poseban je listić za redovnu plaću i razliku
godišnjeg poreza.
Kod ovog pristupa ćete kod automatskog RSm
upotrijebiti novonapravljenu opciju kojom se kod
automatskog kreiranja RSm-a za zadnju plaću može
odrediti i dodatno obračunsko razdoblje iz kojeg će
se zbrojiti podaci za isplatu, a to je u ovom
slučaju obračunsko razdoblje u kojem smo napravili
konačn godišnji obračun poreza.
Prednost ovog pristupa je u
tome što je razlika godišnjeg poreza i priraza ipak
prikazana odvojeno pa je samim tim pregledniji
prikaz kod kojeg radnika je bilo razlika i kolike su
te razlike ukupno i po radniku.
Mana ovog pristupa je što ćete imati 2 platna
listića za 12. mjesec, automatskim HUB-ovima ćete
morati dodati iz isplatu za uvećanje godišnjeg
poreza i prireza iz dodatnog razdoblja.
U slučaju da ponavljate konačni
obračun prije toga morate obavezno u meniu
ObrDohotka>Rezultati obračuna>Brisanje starih
podataka obračuna obrisati podatke obračuna za to
razdoblje (prva kvačica), ne morate obrisati
razdoblje u šifrarniku. U protivnom bi se njegovi
podaci uzeli u obračun što nije u redu.
Generalna napomena
Obzirom na kompleksnost uvjeta za konačni obračun
poreza program neće kontrolirati koji radnici imaju
uvjete za pokretanje konačnog obračuna poreza (npr.
uvjet ne mijenjanja mjesta prebivališta, uvjet rada
u cijelom poreznom razdoblju i sl.). O tome korisnik
mora odlučiti sam te ili nakon obračuna korigirati
obračunate iznose nekim radnicima ili pokretati
obračun samo za pojedine radnike (jedan po
jedan).Jednako tako korisnik mora provjeriti
obračunate iznose jer se ne radi samo o matematičkom
izračunu već treba vidjeti svakog radnika pod kojim
uvjetima je radio u tekućoj godini.
Što god program na kraju
obračunao svi obračunati iznosi se nalaze u
Rezulatatima obračuna u meniu
ObrDohotka>Rezultati obračuna>Tabela
obračunatih sumarnih rezultata pa korisnik može
proizvoljno izvršiti ručne korekcije na bilo kojem
iznosu za bilo kojeg radnika.Svi podaci koji se
prikazuju na izvještajima se zapravo povlače iz ovih
tabela.Izuzetak su npr. izvještaji RSm i sl. koji se
zapravo prvo automatski kreiraju iz tih tabela
(korisnik pokreće) pa se onda ispis radi iz tih
dokumenata, ali koji su opet dostupni za izmjene
prije ispisa.
Iz ovoga se može zaključiti i da bi korisnik
mogao ručno napraviti konačan obračun poreza plaća
jednostavnom korekcijom tabela rezultata obračuna.
Prije nego pristupite
automatskom konačnog godišnjem obračunu poreza plaća
potrebno je programu dati informaciju po kojim
razredima će se obračunavati ukupni godišnji porez.
Za to je potrebno u Obrdohotka>Šifrarnici>Porez
na dohodak otvoriti pripadajuću tabelu.
Tabela je korisnički šifrarnik što znači da je
korisnik po potrebi može mijenjati.
Porezne razrede za redovan mjesečni obračun
upisujemo sa rednim brojevima 1 do 99, a u poljima
za iznose upisujemo broj osobnih odbitaka.
Za konačan obračun ćemo koristiti redne brojeve od
101 do 199, a polja za iznose ćemo upisivati
apsolutne iznose.
Dodatni redovi koje je potrebno upisati za konačan
obračun za 2010. godinu su:
| Redni
broj |
Iznos
veći od |
Iznos manji ili jednak od |
Paušalni iznos |
Stopa poreza |
Stopa
na ukupni iznos |
| 101 |
0 |
43200 |
|
13,5 |
DA |
| 102 |
43200 |
108000 |
|
25 |
NE |
| 103 |
108000 |
129600 |
|
30 |
NE |
| 104 |
129600 |
302400 |
|
37,5 |
NE |
|
105 |
302400 |
10000000 |
|
42,5 |
NE |
|
| 01.09.2010. Rješenje problema indeksiranja u ver 9.0
(zadnja promjena 29.10.2010) |
|
Problem je riješen u podverziji 9.0.9.
(29.10.2010.)
Korisnici koji imaju problema sa indeksiranjem
nakon izvršene nadogradnje neka stave podverziju
9.0.3 (ili višu) programa knjigovodstvo.exe, zatim
treba kreirati shortcut na knjigovodstvo.exe i u
shortcutu staviti parametar /indeksiranje.
To će pokrenuti program sa parametrom indeksiranje
što će pokrenuti direktno indeksiranje bez
pokretanja programa.
Nakon indeksiranja neka normalno uđu u program sa
shortcut-om bez parametra indeksiranja.
Postupak kreiranja
shortcuta na program sa parameterom indeksiranje:
- pronađite datoteku knjigovodstvo.exe u
direktoriju ...Ipos knjigovodstvo
- desni klik mišem na tu datoteku pa iz menia
odaberite lijevim klikom miša "Create shortuct"
- kreirat će se nova datoteka npr.
"Knjigovodstvo.exe - Shortcut"
- desni klik na taj novi shortucut-datoteku pa
lijevi klik mišem na Properties u meniu
- otvorit će se prozor i u njemu pronađite tab
Shortcut ako nije već selektiran
- kliknite u polje Target i dođte kursorom na kraj
teksta, dodajte jedan razmak i upišite /indeksiranje
- kliknite na tipku OK da se spreme promjene i
zatvori prozor
Pokretanjem ovog shortcuta ćete pokrenuti program i
direktno ući u indeksiranje.
Ovaj način indeksiranja koristite do daljnjeg.
Ovaj shortcut naravno ne koristite kod regularnog
ulaska u program.
|
| 17.08.2010. Pokretanje NexusDB Servera od ver 9.0 |
|
Od verzije programa Ipos knjigovodstvo ver 9.0 je
i novi NexusDB Server ver 3.0.4.
NexusDB Server (nxServer.exe) se može pokrenuti:
- kao Windows servis
- kao običan program
Do sada je inicijalni način pokretanja kao
program bio jednostavno pokretanje nxServer.exe
programa nakon čega bi se otvorio prozor za
konfiguraciju NexusDB Servera ikona NexusDB servera
je bila u donjem desnom kutu.
Windows service je trebalo posebno instalirati u
servisima tj. pokretati nxServer.exe sa parametrom
/install.
Od verzije Ipos knjigovodstva 9.0 pokretanje
NexusDB Servera kao programa je sa parametrom
/interactive.
Ako nxServer.exe pokrenete bez tog parametra
pokrenut ćete instalaciju windows servisa gdje će
vas vjerojatno tražiti Username i Password (možete
upisati: ".\test" i "test"), ovo je preferirani
način od Windows Viste na dalje.
Dakle ako ste do sada pokretali
nxServer.exe kao program sada ćete za to morati
napraviti shortcut na nxServer.exe i u properties
upisati parametar /INTERACTIVE tj. u već postojećem
shortcutu upisati parametar /INTERACTIVE.
Kreiranje shortcuta (kratice) na program: desni
klik mišem na program pa u meniu lijevom tipkom
Create Shortcut.
Shortcut NexusDB Servera
(nxServer.exe) već vjerojatno imate ili na desktopu
ili u Startup meniu.
Postavljanje parametra u shortcutu: desni klik
mišem na shortcut pa u meniu lijevom tipkom
Properties, u tabu Shortcut u polju Target na kraj
dodajte razmak i /interactive.
Link na izvornu uputu proizvođača NexusDB Servera
možete pogledati
Ovdje.
|
07.08.2010. Predverzija programa u vezi Pravilnika o
sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima
Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće i
otpremnine |
|
Vjerujemo da ste upoznati sa novim propisima iz područja rada i obračuna plaća, no ukratko:
- uvedena je obveza vođenja evidencije o radnom vremenu radnika za sve poslodavce u Hrvatskoj, evidencija mora biti ažurna na kraju SVAKOG DANA i mora se nalaziti na radnom mjestu radnika
- značajno su prošireni podaci u evidenciji radnika
- novi zahtjevi u pogledu sadržaja platnog listića tj. obračuna plaće
Poslodavac je dužan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti evidenciju o radnicima i o radnom vremenu, a za slučaj da poslodavac takve evidencije ne vodi, da ih ne vodi u propisanom sadržaju ili ih ne dostavi inspekciji propisane su visoke kazne.
Kazna za poslodavca pravnu osobu može iznositi od 61.000 kn do 100.000 kn, a za poslodavca fizičku osobu i za odgovornu osobu kod poslodavca od
7.000 do 10.000 kn.
Osim visoke kazne kojoj se izlaže poslodavac nepoštivanjem propisa, on preuzima i dodatni rizik u slučaju radnog spora sa zaposlenikom koji je vezan za radno vrijeme. U ovom slučaju teret dokazivanja je na poslodavcu, a ne na radniku koji je pokrenuo postupak za zaštitu svojih prava. Ta činjenica predstavlja još jedan dodatni motiv poslodavcu za ažurno i točno vođenje spomenutih evidencija.
U predverziji 9.0.991 koja je namijenjena testiranju se nalaze prošireni podaci kadrovske evidencije o radnicima koje zahtijeva Pravilnik.
Napravljen je podmodul u kadrovskoj evidenciji Evidencija o radnom vremenu radnika.
Evidencija o radnom vremenu radnika je napravljena tako da se može koristiti i za stvarne svrhe, a ne samo da se zadovolji propis pa tako korisnici mogu evidenciju proširiti na način koji će zadovoljiti njihovo poslovanje i Pravilnik.
Za one koji će tu evidenciju voditi samo radi zadovoljenja propisa napravili smo automatski unos podataka iz predloška pomoću kojeg će se i za veći broj radnika (firmi) svaki mjesec moći na jednostavan način napraviti unos u evidenciju o radnom vremenu radnika.
Napravljena je i veza sa obračunom plaća na način da se za evidentirane radne aktivnosti (redovni rad, prekovremeni rad, noćni rad, terenski rad itd.) može odrediti u koje vrste rada će se evidentirani sati puniti u obračunu plaća. Ovo nismo mogli za korisnike unaprijed definirati jer su do sada mnogi korisnici vrste rada u obračunu plaća prilagodili svojim potrebama i to vjerojatno svaki drugačije, a mi u to nemamo uvid.
Dakle svaki korisnik će sam sebi odrediti logiku punjenja sati.
Iako je oba Pravilnika potpisala ista osoba zahtijevani podaci o satima u Evidenciji radnog vremena radnika i Obračunskoj ispravi za isplatu plaće (platni listić) se ne podudaraju. Nadalje od datuma izlaska Pravilnika PU je mijenjala mišljenja u svojim tumačenjima Pravilnika (na početku se zahtijevalo da se prikazuju i aktivnosti koje nisu ostvarene kasnije se od toga odustalo). Oba pravilnika su u mnogim dijelovima nedorečena pa su i naši poznati računovodstveni časopisi manje više samo ponovili sadržaj Pravilnika sa napomenom da
pravilnik otvara mnoga pitanja.
Naravno da nemaju sve firme obračun plaće prema satnici, negdje je plaća fiksna, negdje se obračunava prema učinku (proviziji, proizvedenim ili prodanim proizvodima i sl.) pa je i nemoguće očekivati da će zbog pravilnika te firme mijenjati svoj način obračuna plaća.
U programu za obračun plaća korisnici mogu evidentirati neograničen broj različitih vrsta rada pa tako i sve one koje traži pravilnik. Kako bi zapravo Evidencija o radnom vremenu radnika i Obračun plaće trebali prikazivati iste podatke o ostvarenim satima predlažemo da jednostavno Obračunu plaće priložite Evidenciju o radnom vremenu radnika kao njegov nastavak koja ima dnevni prikaz sati, ali i rekapitulaciju po vrstama radnih aktivnosti.
Podsjećamo da Evidencija o radnom vremenu radnika treba biti za isto razdoblje za koje se isplaćuje plaća.
Svi koji žele mogu isprobati tu predverziju i eventualno poslati na mail
ipos@ipos.hr svoja zapažanja i prijedloge za finalnu verziju. Podverzija se nalazi na linku
http://www.ipos.hr/PagesUser/DownloadUser.aspx, možete se prijaviti sa svojim korisničkim imenom i lozinkom, tipka za skidanje je na dnu stranice.
Detalje o toj predverziji možete pročitati na linku http://www.ipos.hr/Pages/Promjene.aspx.
|
| 03.07.2010. Novi Pravilnik o sadržaju obračuna plaće
(zadnja promjena 14.07.2010) |
|
U NN 81/10 30.06.2010. izdan je Pravilnik o
sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili
otpremnine kojim je propisano da prilikom isplate
plaće, naknade plaće i otpremnine poslodavac treba
obvezno radniku uručiti obračun iz kojeg je vidljivo
na koji način je utvrđena svota za isplatu.
Novi potez Vlade u cilju dodatnog gomilanja
papirologije koja je sama sebi svrha, nova odluka
"nekoga" tko tu odluku nije prije objave preispitao
u smislu: "kako će te evidencije u praksi svaki
mjesec prikupljati i ispunjavati tisuće tvrtki koje
nemaju cijeli odjel administracije koji bi se time
bavio".
Opet propis za kojeg je u startu jasno da ga većina
neće primjenjivati i da će samo formalno biti
ispunjen.
Poslodavci svoje isplatne liste o navedenim
primitcima radnika trebaju sadržajno uskladiti sa
propisanim podacima.
1. Podaci o poslodavcu: naziv poslodavca,
sjedište, OIB, račun
2. Podaci o radniku: ime i prezime, adresa, OIB,
račun
3. razdoblje za koje se isplaćuje plaća
4. podaci o radnom vremenu i iznosu plaće koji
sadrže:
1) planirani redoviti fond sati u isplatnom
razdoblju, s posebno iskazanim planiranim satima
rada danju, odnosno planiranim satima rada noću,
2) ostvarene sate rada danju s posebno iskazanim
satima:
– redovitog rada prema rasporedu radnog vremena,
– prekovremenog rada i
– rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danom
utvrđenim posebnim zakonom,
3) ostvarene sate rada noću s posebno iskazanim
satima:
– redovitog rada prema rasporedu radnog vremena,
– prekovremenog rada i
– rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danom
utvrđenim posebnim zakonom,
4) sate pripravnosti,
5) sate za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu
plaće, s posebno iskazanim satima:
– godišnjeg odmora,
– privremene spriječenosti za rad zbog bolesti,
– sate blagdana i neradnih dana utvrđenih posebnim
zakonom,
– sate plaćenog dopusta,
– sate u kojima je radnik odbio raditi zbog
neprovedenih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na
radu,
– sate prekida rada do kojega je došlo krivnjom
poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje
radnik nije odgovoran,
– sate u kojima radnik ne radi zbog drugih
opravdanih razloga određenih zakonom, drugim
propisom ili kolektivnim ugovorom,
6) sate u kojima radnik nije radio iz razloga za
koje je sam odgovoran,
7) ostale propisane, utvrđene ili ugovorene dodatke
i primitke,
8) vrste i iznose doprinosa za obvezna osiguranja
koji se obustavljaju iz plaće i to:
– za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske
solidarnosti (I. stup),
– za mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje (II. stup),
9) iznos predujma poreza i prireza porezu na
dohodak,
10) utvrđeni iznos plaće ili naknade plaće,
11) utvrđeni iznos obustave,
12) utvrđeni iznos za isplatu,
13) datum isplate plaće, (možete ga upisati ili u
obračunsko razdoblje u polje "Naziv", ili kod samog
ispisa platnih listića u polje "Naslov" npr. "Platni
listić - datum isplate 15.07.2010.")
14) datum dospijeća plaće odnosno naknade plaće koja
nije isplaćena ili nije isplaćena u cijelosti.
(možete ga upisati ili u obračunsko razdoblje u
polje "Naziv", ili kod samog ispisa platnih listića
u polje "Naslov" npr. "Platni listić - datum
dospijeća plaće 20.07.2010.")
Platni listić programa Ipos knjigovodstvo moguće
je u verziji 8.10 prilagoditi na način da sadrži sve
navedene podatke. Napominjem da ne postoji obveza da
se primjenjuje upravo ovakav izgled OP (Obračunska
isprava za isplatu plaće) obrasca koji je u
Pravilniku prezentiran. Isto tako nema potrebe da se
na platnom listiću iskazuje npr. Sati pripravnosti
0h ako ih nije niti bilo.
Dakle počevši od zaglavlja platnog listića na
vrhu se nalaze podaci o poslodavcu, ispod toga
podaci o radniku, podatak o broju računa se nalazi
niže pod Isplata gdje je moguće definirati i više
načina isplata.
Planirani redoviti fond sati ćete upisati u samo
obračunsko razdoblje ObrDohotka>Obračun
plaća>Obračunska razdoblja u polje naziv možete
upisati npr. "Plaća za lipanj 2010. Fond sati dan:
176h, noć: 0h".
SVE OSTALE vrste radnih sati u Ipos knjigovodstvu
je od samog početka bilo predviđeno evidentirati
preko vrsta rada kojih možete otvoriti neograničeni
broj za sve potrebe tako da radnik možet vidjeti za
svaki rad koliko je sati radio i za to dobio bruto
iznos, koliko sati nije radio i po kojoj osnovi,
koliko sati je radio prekovremeno, koliko po noći
itd.
Do sada je ovako složena evidencija bila
predviđena samo kod velikih firmi koje su si mogle
priuštiti takvu detaljnu evidenciju, a manje firme
su mogle na platnom listiću evidentirati samo
osnovne vrste rada kao neki kompromis između potreba
i mogućnosti.
Sada je na malim firmama da odluče u kojoj mjeri
će primjenjivati Pravilnik i voditi detaljnu
evidenciju kao i velike firme.
|
| 01.07.2010. Podešavanje stopa poreza na dohodak od 1.7.2010. |
|
Prema odredbama Zakona, plaće koje se isplaćuju
od 1.srpnja, bez obzira na to u kojem su prethodnom
mjesecu ostvarene, oporezuju se primjenom stopa na
poreznu osnovicu kako slijedi:
• 12% do 3.600,00 kn (dva mjesečna osobna odbitka 2
x 1800,00 kn),
• 25% na daljnjih 7.200,00 kn (razlika između
dvostrukog i šesterostrukog mjesečnog osobnog
odbitka)
• 40% na razliku iznad šesterostrukog mjesečnog
osobnog odbitka.
Kako ne bismo automatikom mijenjali šifrarnik
"ObrDohotka>Šifrarnici>Porez na dohodak" jer
pojedini korisnici mogu imati neke svoje specifične
podatke (npr. korisnici BiH i sl.), a neki korisnici
možda žele još neko vrijeme zadržati stare stope u
samoj nadogradnji 8.10 ne diramo sadržaj šifrarnika
nego ga korisnik sam mijenja.
Stari podaci:
| Redbr |
Iznos > X os. odbitaka |
Iznos <= x os. odbitaka |
Paušalni iznos |
Stopa poreza |
Stopa na ukupni iznos |
| 1 |
0 |
2 |
|
15 |
DA |
| 2 |
2 |
5 |
|
25 |
ne |
| 3 |
5 |
14 |
|
35 |
ne |
| 4 |
14 |
100 |
|
45 |
ne |
Novi podaci koje je potrebno upisati, obrišite 4.
red, a redove 1 do 3 promjenite u sljedeće:
| Redbr |
Iznos > X os. odbitaka |
Iznos <= x os. odbitaka |
Paušalni iznos |
Stopa poreza |
Stopa na ukupni iznos |
| 1 |
0 |
2 |
|
12 |
DA |
| 2 |
2 |
6 |
|
25 |
ne |
| 3 |
6 |
100 |
|
40 |
ne |
Ako ćete iz nekog razloga kasnije htjeti obračunati
neko prošlo razdoblje prije 1.7.2010. potrebno je
vratiti stare podatke u šifrarnik, a nakon izvršenog
obračuna opet upišite nove podatke.
Krizni porez
U postavkama grupa Obračun dohodaka sada postoje
dvije postavke prva "Obračun kriznog (solidarnog
poreza) na iznos za isplatu" regulira da li da se
uopće obračunava krizni porez i druga "Obračun samo
4% na ukupni iznos kod isplata većih od 6.000 kn"
koja kad je uključena primjenjuje novi sistem od
1.7.2010., a kad je isključena primjenjuje stari
sistem do 1.7.2010., nakon nadogradnje obje su
postavke uključene. |
| 09.06.2010. Osvrt na Pravilnik o vođenju evidencije o radnicima od 1.6.2010. |
|
Pravilnikom se propisuje sadržaj evidencije o
radnicima i to o samim radnicima i radnom vremenu.
Analizirajući pravilnik može se zaključiti da je
netko u njega sa svih strana "nabacao" sve što je
mogao pronaći o radnicima, raznoj dokumentaciji,
radu, povremenim radnicima, strancima, rodiljama,
očinstvu, dojenju djeteta, posvojiteljima,
opasnostima od invalidnosti, sezonskim poslovima i
da ne nabrajam dalje.
Smatramo da ovakva količina i detaljnost podataka
nema što tražiti u jednom ipak Računovodstvenom
programu opće namjene. Ako netko ipak želi imati
program koji će obuhvatiti do zadnjeg detalja sve
što je navedeno u pravilniku može nabaviti
specifičan program za evidenciju radnika koji
pretpostavljam ima sve što tamo piše.
Kadrovska evidencija u programu Ipos
knjigovodstvu je dakle opće namjene i prvenstveno
podrška glavnom programu za Obračun plaća koji iz
Kadrovske evidencije povlači određene podatke za
obračun.
Moguće je napraviti i kompromis i koristiti
kadrovsku evidenciju u Ipos knjigovodstvu, a za one
podatke koji ne postoje u programu kao fiksna polja
može se koristiti tekstualno polje Zabilješke na
kraju podataka o radniku u koje se može upisati
neograničena količina dodatnih informacija jer su te
informacije ionako informativnog karaktera i ne
služe za obračun.
Jednako tako može se u npr. Wordu formirati
poseban obrazac za takve dodatne podatke.
Osvrnut ćemo se na neke pojedine točke pravilnika
i navesti riječ POSTOJI za ona polja koja već
postoje u programu:
1) ime i prezime, (POSTOJI)
2) osobni identifikacijski broj (OIB) (POSTOJI)
3) spol, (POSTOJI)
4) dan, mjesec i godinu rođenja, (POSTOJI)
5) državljanstvo, (POSTOJI)
6) o radnoj dozvoli (posjedovanje i trajanje), ako
je radnik stranac, (MOŽE SE UPISATI POD ZABILJEŠKE)
7) prebivalište ili uobičajeno boravište, (POSTOJI)
8) o završenom obrazovanju i drugim oblicima
stručnog osposobljavanja i usavršavanja za rad
(stečena školska ili stručna sprema te određena
razina visokog obrazovanja sukladno propisima o
visokom obrazovanju) te ostalim oblicima
usavršavanja tijekom rada koje radnici koriste u
svom radu, (POSTOJI)
9) dan sklapanja ugovora o radu, odnosno dan
izdavanja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o
radu, (ZABILJEŠKE)
10) dan početka rada, (POSTOJI)
11) naziv posla, odnosno narav i vrsta rada koje
radnik obavlja, (POSTOJI)
12) naznaka je li ugovor o radu sklopljen na
određeno ili neodređeno vrijeme te očekivano
trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme,
(POSTOJI)
13) vrijeme trajanja probnog rada, ako je ugovoreno,
(ZABILJEŠKE)
14) trajanje pripravničkog staža, ako je ugovoreno
te vrijeme i rezultat polaganja stručnog ispita, ako
je isti predviđen i obavljen, (ZABILJEŠKE)
15) trajanje rada u inozemstvu, država i mjesto
rada, u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo,
(MOŽE SE RIJEŠITI PREKO UNOSA NOVIH VRSTA RADA)
16) naznaku radi li se o poslovima na kojima se staž
osiguranja računa s povećanim (ZABILJEŠKE)
trajanjem i kako,
17) naznaku radi li se o poslovima na kojima radnik
može raditi samo nakon prethodnog i redovitog
utvrđivanja radne sposobnosti za njihovo obavljanje,
(ZABILJEŠKE)
18) mjesto rada, a ako ne postoji stalno ili glavno
mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na
različitim mjestima, (ZABILJEŠKE)
19) tjedno radno vrijeme (puno ili nepuno), odnosno
propisano skraćeno radno vrijeme u satima,
(ZABILJEŠKE)
20) ukupni mirovinski staž do početka rada kod
poslodavca, (POSTOJI)
21) vrijeme mirovanja radnog odnosa, (ZABILJEŠKE)
22) dan prestanka radnog odnosa, (POSTOJI)
23) razlog prestanka radnog odnosa, (POSTOJI)
24) naznaku o tomu je li ugovorena zabrana
natjecanja i njeno trajanje, (ZABILJEŠKE)
25) uvjete i vrijeme za koje će se uplaćivati
doprinos za produženo mirovinsko osiguranje za
radnike koji su sklopili ugovor o radu na određeno
vrijeme za stalne sezonske poslove. (ZABILJEŠKE)
Poslodavac je dužan voditi i druge od radnika ili
od nadležnog tijela prijavljene podatke od kojih
ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa
ili u svezi s radnim odnosom (trudnoća, majčinstvo,
očinstvo, dojenje djeteta, status samohranog
roditelja, status posvojitelja, profesionalna
bolest, ozljeda na radu, profesionalna nesposobnost
za rad, neposredna opasnost od nastanka
invalidnosti, invalidnost, obveze uzdržavanja koje
terete radnika, za radnike koji rade u nepunom
radnom vremenu podatak o drugom poslodavcu ili
poslodavcima kod kojih radnik radi u nepunom radnom
vremenu i slično). Za radnike s kojima poslodavac
ima sklopljene ugovore o radu za stalne sezonske
poslove, na izdvojenom mjestu rada i u slučaju
upućivanja radnika u inozemstvo, poslodavac je osim
podataka iz stavka 1. ovoga članka dužan u
evidenciji voditi i druge podatke od kojih ovisi
ostvarenje njihovih prava iz radnog odnosa ili u
svezi s radnim odnosom. (1) Osim evidencije o
radnicima iz članka 3. ovoga Pravilnika, ako koristi
njihov rad, poslodavac je dužan voditi i posebne
evidencije o:
1) radnicima koje mu je ustupila agencija,
2) osobama koje se kod poslodavca nalaze na stručnom
osposobljavanju za rad,
3) redovitim studentima koji kod poslodavca rade
posredstvom ovlaštenih studentskih centara,
4) redovitim učenicima koji kod njega rade
posredstvom ovlaštenih srednjoškolskih ustanova,
5) redovitim učenicima ustanova za strukovno
obrazovanje koji kod poslodavca pohađaju praktičnu
nastavu i vježbe.
OVE PODATKE UPIŠITE ILI U ZABILJEŠKE ILI U NEKU
EVIDENCIJU IZVAN PROGRAMA
Osim podataka o samim
radnicima vode se podaci i o radnom vremenu radnika.
1) ime i prezime radnika,
2) početak rada,
3) završetak rada,
4) vrijeme i sati zastoja, prekida rada i slično do
kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed
drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran,
5) ukupno dnevno radno vrijeme u satima te od toga
sati:
– rada noću,
– prekovremenog rada,
6) sati rada u preraspodijeljenom radnom vremenu i
razdoblje preraspodijeljenog radnog vremena,
7) sati rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim
danima utvrđenim posebnim propisom,
8) sati provedeni na službenom putu,
9) sati terenskog rada,
10) sati pripravnosti te sati rada po pozivu,
11) sati korištenja godišnjeg odmora,
12) sati privremene nesposobnosti za rad
(bolovanje),
13) vrijeme rodiljnog, roditeljskog dopusta ili
korištenja drugih prava sukladno posebnom propisu,
14) sati plaćenog dopusta,
15) sati neplaćenog dopusta,
16) sati nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda
radnog vremena, odobrene ili neodobrene od
poslodavca,
17) sati provedeni u štrajku,
18) sati isključenja s rada (lockout).
Za ove evidencije možete formirati posebne vrste
rada kako biste imali detaljne evidencije za svaku
od vrsta rada koju vas traži zakonodavac.
Zaključak
Da bi neka firma zadovoljila sve uvjete koje
traži ovaj Pravilnik morala bi imati jednu veću
skupinu ljudi koja bi se samo bavila skupljanjem tih
podataka svaki mjesec i ostalim evidencijama koje
traži pravilnik, takvo što je moguće samo u velikim
firmama.
Zaključak: pravilnik je ili pisala osoba koja
nema blage veze sa stvarnošću u praksi ili je
pravilnik pisan samo da se zadovolji forma nekog
zahtjeva iz Evropske unije.
NN 66 28.05.2010 Pravilnik o sadržaju i načinu
vođenja evidencije o radnicima
|
| 24.04.2010. Kako podesiti RSm obrazac kod specifičnih
obračuna ? |
|
Automatsko kreiranje obrasca RSm za Regos u
obračunu plaća koji se predaje Fini je moguće
kompletno automatski napraviti za najveći broj
standardnih obračuna, za ostali dio specifičnih
situacija je potrebno ručno kroz izmjenu doraditi
podatke za specifične obračune pojedinih radnika.
Kada napravite obračun plaća slijedi kreiranje
RSm obrasca:
- U samom prozoru RSm obrasca odaberite
tipku Auto R-Sm, nakon toga odaberite željeno
obračunsko razdolje i kreirat će se RSm obrazac
A i B stranica
- Uđite u izmjenu RSm obrasca preko
tipke Izmjena i zatim tipka Spremi (na A
stranici) da biste došli do izmjene B stranice
tj. pojedinih redova
- Pronađite red u kojem je upisan radnik
sa specifičnim obračunom za kojeg program
automatikom nije upisao sve podatke, odaberite
tipku Izmjena i promjenite podatke toga reda
onako kako smatrate da treba biti.
- Najčešće je potrebno upisati i više od
jednog reda za pojedinog radnika pa to po
potrebi učinite tako da odaberete tipku Unos
kako biste unijeli novi red u RSm B stranicu.
Upišite željeni broj redova sa podacima.
Pri upisu novih redova u polje Redni broj
upisujte isti redni broj kao što je redni broj
reda koji je već upisan za tog radnika kako bi
vam svi redovi tog radnika bili zajedno, trebalo
bi da svi redovi istog radnika imaju isti broj.
Neka vas za sada ne zabrinjava ako redovi imaju
isti broj, ali nisu sortirani prema poljima
razdoblja od do.
- Kada ste završili sa unosom svih specifičnih
situacija pojedinih radnika potrebno je
osigurati da svi redovi za istog radnika imaju
isti redni broj i da su istovremeno sortirani po
datumima razdoblja od do. To ćemo postići tako
da ćemo dok smo u Pregledu stavaka B stranice
(dakle nismo u unosi ili izmjeni) odabrati tipku
Renumeriraj i program će ponovo napraviti
renumeraciju po radnicima i po datumima
razdoblja od do.
Napomena: redovi istog radnika prije
renumeracije ne moraju imati isti redni broj,
ali moraju biti jedan iza drugoga u nizu, redni
brojevi ostalih radnika ne moraju biti po
redu!!!
- Izađite iz Podataka B stranice i odaberite
tipku Zbroji stavke pri vrhu ekrana nakon čega
će program ponovo zbrojiti sve redove B stranice
i upisati nove iznose na A stranicu, uključujući
i broj djelatnika koji nije isto što i broj
redova na B stranici.
- Na kraju preko tipke Upis na disketu
generirate datoteku koja se predaje, istodobno
se generira i HASH broj na A stranici.
|
|
20.04.2010. Što ako vam ne odgovara osnovica sa porezom
na PDV obrascu ? |
|
Na kraju mjeseca se u prozoru PDV obrasca preko
tipke "Automatski unos" zbrajaju podaci iz knjiga
UR-a i IR-a i upisuju u PDV obrazac. Uvijek je dobro
potrošiti minutu i provjeriti da li su osnovice i
porezi u redu.
Ako se pojavljuju razlike reda veličine nekoliko
lipa tada je problem u zaokruživanju, to možete
jednostavno riješiti da u određenu knjigu upišete
dodatni red sa zadnjim datumom tog mjeseca, pod
naziv partnera upišete Korekcija ili nešto slično te
dodate u tom redu tih par lipa u polje osnovica ili
drugdje i ponovo pokrenete Automatski unos.
Sugeriramo ovaj način, a ne direktne ispravke kroz
izmjenu PDV obrasca jer će vam na ovaj način biti
uvijek točna veze između knjiga ura, ira i pdv
obrasca pa i na kraju godine kod PDV-K obrasca, a
koliko god puta pokrenuli Automatski unos rezultat u
PDV obrascu će uvijek biti isti, tj. ispravan.
Ako se pojavljuju razlike koje nisu reda veličine
zaokruživanja tada jedan od razloga može biti neki
krivi unos u knjige ura i ira što kod većeg
broja redova traži poseban način traženja. Najbolje
je izlistati dotičnu knjigu na ekranu i vidjeti da
li je zbroj ispravan ili ne, ako nije tada je
izlistajte samo za prvu polovicu mjeseca, ako je
tada ispravna tada je pogrešan unos u drugoj
polovici mjeseca i tako suzujte krug dok ne
otkrijete pogrešan red.
Razlog neispravnoj osnovici i porezu može biti i
u pogrešno upisanim vezama za automatsko punjenje
polja PDV obrasca iz kolona knjiga URa i IRa. Ove
veze definira sam korisnik u tablici u meniu
"PDV>PDV obrazac>Veze kolona knjiga UR-a, IR-a s
poljima u PDV obrascu". Ako vam npr. ne odgovara
osnovica u polju PDV obrasca III.3. sa porezom, u
gore navedenoj tablici veza pronađite red u kojem je
navedena kolona knjige "10404 URA - za vlastitu
potrošnju - 09 osnovica 23%", pozicionirajte se na
taj red odaberite tipku Izmjena i obrišite polje pdv
obrasca tako da se kod automatskog unosa više ne
puni pdv obrazac sa tom osnovicom.
|
| 20.04.2010.
Podjela pretporeza 30/70 i 70/30 u poreznim knjigama
UR-a od u 2010. godini |
Od 1. siječnja 2010. promijenjena je tehnika
evidentiranja podjele pretporaza kod troškova
osobnih automobila (30/70 nepriznato/priznato) i
reprezentcije (70/30). Obveza poduzetnika je da već
kod evidencije ulaznih računa podijele pretporez na
dio koji se ne može priznati i dio koji se može
priznati.
Iako od 1.1.2010 ne postoji obveza vođenja knjige
UR-a za vlastitu potrošnju smatramo da je
poduzetnici koji žele mogu i dalje koristiti.
Citiramo čl. 164. Pravilnika o PDV-u prema kojem
uopće ne postoji izričita obveza vođenja poreznih
knjiga UR-a i IR-a ako poduzentik u svojem
računovodstvu osigurava podatke za evidenciju i
kontrolu, dakle obvezno je jedino sastavljanje PDV
obrasca.
"ako porezni obveznik u svome knjigovodstvu
osigurava sve podatke potrebne za utvrđivanje
porezne osnovice odnosno poreza kao i pretporeza,
nije obvezan posebno voditi knjige i evidencije
propisane ovim Pravilnikom".
Iz svega navedenog možemo zaključiti da poduzetnik
može sam odlučiti na koji način će voditi evidenciju
u knjigama UR-a, a u programu Ipos knjigovodstvo od
više mogućih načina ćemo predložiti dva. Kažemo od
više mogućih načina jer korisnik može podatke
unositi kao u običan excel za knjigovodstvo na način
koji želi, ali je naravno poželjno koristiti način
koji daje najviše automatizacije.
Radi jednostavnosti prikaza govorit ćemo samo o
30/70 podjeli kod automobila, a što se analogno
odnosi i na 70/30 reprezentaciju.
Da biste mogli birati prvi ili drugi način morate
imati instaliranu podverziju 8.9.12 u kojoj je
uvedena postavka u grupi poreznih evidencija kojom
to korisnik može regulirati.
1. Način: Knjiga UR-a za vlastitu potrošnju + Knjiga
UR-a za primljena dobra i usluge
Način u kojem u dobavljačima u ulaznom računu
unosimo 100% vrijednosti, a preko tipke 30/70
automatski upisujemo 30% nepriznatog pretporeza
u knjigu ur-a za vlastitu potrošnju i 30%
osnovice za nepriznati pretporez i istovremeno
70% pretporeza i osnovice u knjigu ur-a za
primljena dobra i usluge.
2. Način: Samo knjiga UR-a za primljena dobra i
usluge
Način u kojem u dobavljačima u ulaznom računu
unosimo 100% vrijednosti, a preko tipke 30/70
automatski upisujemo 30% nepriznatog pretporeza
u knjigu za primljena dobra i usluge u kolonu
"17. Ne može se odbiti", zatim u kolonu "16.
Može se odbiti" 70% pretporeza, istodobno u
kolonu "10. Iznos s porezom" automatski se
upisuje ukupan iznos računa, u kolonu "9.
Porezna osnovica 23%" se upisuje 70% osnovice za
koju se priznaje pretporez, u kolonu "11.
Pretporz ukupno" unosi se ukupan pretporez.
Napominjemo da je kod ovog načina neophodno da
osnovica za oporezivanje uključuje samo dio za
priznati pretporez, u protivnom ne bi radilo
automatsko punjenje pdv obrasca.
Napomena: u meniu "PDV>PDV obrazac>Veza kolona
knjiga UR-a, IR-a s poljima u PDV obrascu"
korisnik može odrediti za svako polje iz bilo
koje knjige URa/IRa u koje će se točno polje PDV
obrasca puniti podaci kod pokretanja automatskog
unosa PDV obrasca. Ovdje korigirajte veze ako
vam npr. ne odgovara osnovica sa iznosom poreza
na pdv obrascu.
|
| 02.02.2010. Podsjetnik za rad sa OIB-om od 1.1.2010.a> |
Što je OIB i zašto se uvodi?
Osobni identifikacijski broj (OIB) je stalna
identifikacijska oznaka svakog hrvatskog državljana
i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
Određuje ga i dodjeljuje Ministarstvo financija -
Porezna uprava.
Osobni identifikacijski broj uvodi se zbog:
- opće informatizacije javne uprave
koja ima za cilj povećati učinkovitost državnih
institucija i smanjiti administrativna
opterećenja za građane,
- automatske razmjene podataka
između tijela državne uprave i drugih državnih
institucija što će građanima omogućiti brže i
lakše ostvarivanje njihovih prava,
- boljeg pregleda nad imovinom
građana i pravnih osoba, te prilivom i tijekom
novca što je ključan preduvjet za transparentnu
ekonomiju i sustavno suzbijanje korupcije,
- usklađivanja hrvatskog
zakonodavstva sa zakonodavstvom EU.
Osobni identifikacijski broj će postepeno
zamijeniti sve brojeve koji su do sada služili kao
identifikacijske oznake pravnih i fizičkih osoba u
Republici Hrvatskoj (MB i MBG). OIB se sastoji od 11
znamenki određenih slučajnim odabirom i ne sadrži
nikakve privatne podatke.
Određivanje i dodjeljivanje osobnoga
identifikacijskog broja provodi se bez ikakvog
troška fizičkih i pravnih osoba kojima se
dodjeljuje. (izvor: www.oib.hr)
Kako postupati u programu Ipos knjigovodstvo
Kako je OIB vezan uz firme/obrte i građane
zaposlenike centralno mjesto gdje treba evidentirati
OIB brojeve je u šifrarniku Poslovnih partnera i
Kadrovskoj evidenciji
U prijelaznom razdoblju do 31.12.2009. je bilo
moguće koristiti i matične brojeve i oib brojeve, a
od 1.1.2010. mogu se koristiti isključivo oib
brojevi. U tu svrhu u Sistemskim postavkama je
uvedena postavka kojom korisnik može regulirati
status rada programa kao
- stari sistem, prikazuje Matični
broj, JMBG, Porezni broj
- prijelazni sistem, koristi OIB kod
partnera gdje je upisan, ako ga ne nađe koristi
MB, JMBG. Znači ili OIB ili MB/JMBG.
- novi sistem, koristi isključivo
OIB
Stari sistem znači da program radi po starom kao
i do sada, prijelazni sistem znači da će program u
prijelaznom razdoblju koristiti OIB tamo gdje je
upisan, tamo gdje ga nema će koristiti stare podatke
o MB i JMBG, ali ih neće prikazivati istodobno, novi
sistem znači da će program koristiti isključivo
podatke za OIB bez obzira na upisan MB/JMBG.
Logično je da se do 31.12.2009. koristio
prijelazni sistem gdje je program koristio OIB tamo
gdje je upisan, a MB tamo gdje nije bilo OIB-a
Nakon 1.1.2010. potrebno je postavku postaviti na
Novi sistem gdje će program ispisivati isključivo
OIB ili ništa ako nema OIB-a.
Kod automatskih HUB-ova je situacija drugačija
jer su uvedene paralelno MB i OIB tj. JMBG i OIBG
nove varijable jer je pitanje da li će neke
institucije (kao banke) stići implementirati OIB od
početka 1.1.2010. ili ne.
Ispis OIB-a na
dokumentima
Upis OIB-a za vaše poslovne partnere radite u
šifrarniku Poslovnih partnera, da bi se OIB koristio
u programu potrebno je kao što je rečeno u
prethodnom tekstu uključiti postavku za OIB novi
sistem.
Upis OIB-a za matične firme za koje vodite knjige
se isto tako upisuje u šifrarniku Poslovnih partnera
kao npr. za svoju firmu.
OIB se na adresi dokumenata koji se šalju koristi
dvojako, ako imate uključenu programsku postavku da
program sam ispisuje podatke o vašoj adresi tada će
program sam ispisati OIB.
Ako koristite neki od sistema gdje korisnik sam
određuje sadržaj zaglavlja kao što je npr. kod
prikaza zaglavlja vlastite firme na memorandum
dokumentima, ako sami upisujete tekstualno adresu,
ako koristite varijante grafičkog zaglavlja i sl.
tada ćete sami promjeniti zaglavlje tj. upisati OIB.
Dakle još jednom, tamo gdje ste sami kreirali
sadržaj zaglavlja dokumenata tamo morate isto tako i
sami dodati podatak o vašem OIB-u.
OIB u kadrovskoj
evidenciji
OIB za svoje zaposlenike upisujete u kadrovskoj
evidenciji u šifrarniku radnika. Tamo upisan OIB se
pojavljuje na svim dokumentima plaća. Naravno i
ovdje taj prikaz zavisi od postavke OIB-a koji treba
biti postavljen na novi sistem od 1.1.2010.
OIB u HUB-ovima
Kod automatskih hubova za plaće trenutno možete
ostaviti šifru #MB#, program će prema postavki oiba
prikazivati MB ili OIB, kod drugih dohodaka možete
koristiti i #MB# i #OIB# istovremeno.
Korisnici iz BiH
Kako u BiH još nije uveden OIB ti korisnici
jednostavno mogu koristiti postavku Stari sistem i
radit će kao i do sada.
|
|
12.01.2010. Uputa kako upisivati identifikator RSm
obrasca od 1.1.2010. |
|
Identifikator R-Sm obrasca
Identifikator (tj. pojedini R-Sm obrazac) je vezan uz
određeno obračunsko razdoblje.
Od 1.1.2010. Regos je iz
identifikatora izbacio prvi broj koji je označavao
godinu no u programu Ipos knjigovodstvo je radi
kompatibilnosti sa podacima iz prošlih godina interno
zadržan taj sistem.
Stara struktura identifikatorau Ipos
knjigovodstvu do 31.12.209.
GRRRrr tj.
GRRrr gdje je G zadnji broj godine, RRR (RR za obrtnike)
redni broj obrasca u godini, rr dodatni brojač u Ipos
knjigovodstvu interno radi razlikovanja kod
ponavljajućih obrazaca. Identifikator koji se prikazuje
na R-Sm obrascu kod ispisa je samo GRRR tj. GRR npr.
9004 četvrti obrazac u 2009. godini.
Nova struktura identifikatora od
1.1.2010.
GGRRRRrr gdje
je GG zadnja dva broja godine, RRRR redni broj obrasca u tekućoj godini, rr
interni brojač za ponavljajuće obrasce. Jedino se RRRR
dio prikazuje na RSm obrascu on može biti 0001, 1001,
5551 tj. bilo koji broj od 0001 do 9899. bitno je da se
ne ponavlja unutar jedne godine.
Sugeriramo da koristite sljedeći princip:
- GG stavite 10 kao oznaku za 2010. godinu,
- RRRR stavite 0912 za 12. mjesec 2009., 1001 za
siječanj 2010., 1002 za veljaču 2010. itd.,
- rr stavite 00.
Dakle jedan primjer indentifikatora unutar samog
programa za npr.
- prosinac 2009. je 10091200,
- siječanj 2010. je 10100100,
- veljača 2010. je 10100200
Možete koristiti sistem koji želite, ali prva dva
broja neka vam budu 10 (GG) kao oznaka novog obrasca
koji se koristi od 1.1.2010. godine kako bi to program
mogao prepoznati u odnosu na stare obrasce. Kako ćete
postaviti redni broj (RRRR) ostaje vaša odluka, ali bi
bilo logično da prva dva broja budu godina 10, a druga
dva broja redni broj mjeseca npr. 01 za siječanj, 12 za
prosinac, zadnja dva broja su opet interni brojčanik
koji će većinom biti 00, a koristit ćete tek u slučaju
ako želite napraviti ispravak obrasca koji ima isti
identifikator kao i onaj kojeg ispravljate.
|
| 16.11.2009. Rješenje problema kod automatskog
prijenosa računa iz Fakturiranja u Saldakonti kupaca |
Ako nakon instalacije nadogradnje nove verzije
programa imate problem kod automatskog prijenosa računa
iz modula Fakturiranje u modul Saldakonti kupaca radi se
o problemu nedostajućih konta u kontnom planu.
(Meni: Fakturiranje>Fakturiranje u veleprodaji>Prijenos
računa u saldakonti kupaca ili Fakturiranje>Fakturiranje
u veleprodaji>Izlazni računi pa tipka Kupci.)
Kod pokušaja prijenosa javlja se poruka "Konto X u
šifrarniku Y ne postoji u kontnom planu" ili sl.
Sljedeća poruka daje uputu, u meniu
Šifrarnici>Automatska kontiranja imamo dva šifrarnika:
Konta za automatsko kontiranje i Tipovi izlaznog računa
za kontiranje prihoda. Oba šifrarnika u tabelarnom
prikazu imaju kolone šifra, naziv i konto.
Da biste riješili problem trebate provjeriti u kontnom
planu (Šifrarnici>Osnovni šifrarnici>Kontni plan) da li
navedena konta postoje u kontom planu.
Pripazite, konta koja su navedena u šifrarnicima za
automatsko kontiranje moraju biti analitike tj. i u
kontnom planu ta konta moraju biti označena kao
analitika, a ne kao sintetika. (u tabelarnom prikazu
analitika je malim, a sintetika velikim slovima).
Razlog svemu tome je što je u novijoj verziji programa
dodana nova mogućnost tj. novi tip automatskog
kontiranja ili novi tip izlaznog računa za što je u
automatici dodan i novi konto. Kako svaki korisnik ima
svoj specifičan kontni plan kojeg sam kreira i mijenja
postoji mogućnost da korisnik nema taj konto upisan u
kontnom planu. |
| 10.09.2009. Postupak ako ne možete spremiti promjenu
stope u tarifnim skupinama poreza |
Kod izmjene stope tarifne skupine poreza (meni:
Šifrarnici>Osnovni šifrarnici>Tarifne skupine poreza na
promet) nakon što odaberete tarifu i kliknete na tipku
Izmjena, u pojedinačnom prikazu mijenjate sadržaj polja
Stopa.
Ako se uz stopu poreza prikaže i znak % (postotak) dok
se sa kursorom nalazite u tom polju obavezno prije
odabira tipke Spremi obrišite znak % i onda spremite
promjenu. |
| 01.09.2009. Upute u vezi PDV obrasca za 8.2009. u
ver 8.7 |
Zadnja promjena: 03.09.2009.
Za 8. mjesec 2009. se prvi puta predaje obrazac u
novom obliku sa pdvom 22% i 23%.
Problem sa upisom podataka u kriva polja PDV obrasca
Kako su obrasci IRa, URa i PDV potpuno novi nove su i
definicije koje određuju koje kolone knjiga IRa i URa
pune koja polja u PDV obrascu. Definicije se nalaze u
meniu: PDV>PDV obrazac>Veze kolona knjiga URa, IRa sa
poljiima u PDV obrascu.
Program kod automatskog punjenja PDV obrasca radi samo
ono što korisnik definira u toj tabeli.
Ako mislite da vam se kolone knjiga IRa i URa ne pune u
ispravna polja PDV obrasca tada to jednostavno možete
promjeniti u definicijama veza.
Najčešće se problem javlja kod knjiga URa za osobnu
potrošnju jer je moguće više načina kako pojedine firme
vode te porezne evidencije, da li preko URe ili IRe za
vlastitu potrošnju.
Uputa
Za eventualno brzo otklanjanje greške u prozoru
PDV>PDV obrazac>Veze kolona knjiga URa, IRa sa poljiima
u PDV obrascu pronađite u tabelarnom prikazu sve redove
koji u prvoj koloni imaju šifru 8401 do 8412, to su
knjige UR-a za vlastitu potrošnju, pozicionirajte se na
red koji u koloni "Polje iz obraca PDV" ima nešto
upisano i odaberite tipku "Izmjena" te obrišite sadržaj
polja "Polje iz obrasca PDV koje se puni" i odaberite
tipku "Spremi". Na taj način ste prekinuli vezu punjenja
iz kolona knjige URa za vlastitu potrošnju i PDV
obrasca.
Problem sa krivim izračunom poreza prema osnovici
Ako nakon automatskog punjenja PDV obrasca sa podacima
iz poreznih knjiga, kontrolom osnovice i poreza
ustanovite da porez (22% ili 23%) ne odgovara osnovici
tj. osnovica * stopa pdva nije jednaka pdv-u, uzrok može
biti taj da ste neke račune koji su bili sa 22% pdv-a
ubacili u kolone poreznih knjiga sa 23% i obratno.
Ovaj problem možete detektirati i na samom ispisu knjiga
IRa i URa prije punjenja PDV obrasca računskom kontrolom
konačnog zbira osnovice i poreza.
Pronalaženje ovakvih grešaka je moguće samo računskom
provjerom pojedinih redova knjiga URa i IRa bilo u
tabelarnom pregledu prozora ili u samom ispisu knjiga
IRa i URa.
Ovaj problem je mogao vrlo lako nastati i iz razloga što
je pravilnik o izmjeni poreznih obrazaca izdan kasnije
tokom 8. mjeseca kada su već mnogi računi bili upisani u
postojeće knjige koje nisu imale kolone za 23%.
Dodatno problem može nastati nepažnjom tako da se račun
sa 22% jednostavno označi da ide u kolone sa 23% i
obratno.
Ako se radi o manjem iznosu koji je posljedica
zaokruživanja pa vam možda ne odgovara kontrola konta
1400, 2400 i dr. prema zbrojevima knjiga URa, IRa tada
to možete riješiti na dva načina: ili ćete u neku od
knjiga dodati jedan red sa opisom "Korekcija iznosa" ili
ćete to razliku zaokruživanja upisati u kontima glavne
knjige tako da zbrojevi budu isti kao i u PDV modulu. |
|
25.08.2009. Upute u vezi kriznog poreza i tipa obračuna
"iznos za isplatu" |
UvodOva uputa je dodatno pojašnjenje korisnicima koji su do
sada koristili tip obračuna plaća 55 Ručni obračun:
sati, iznos za isplatu ili neki sličan kojim se direktno
određuje koji će biti iznos za isplatu na platnom
listiću.
Inicijalno je to bila vrsta rada sa šifrom 51 Redovan
rad, ali može biti i bilo koja vrsta rada jer to
određuje sam korisnik, bitno je samo da ta vrsta rada
ima tip obračuna gdje se upisuje iznos za isplatu.
Dakle, ako ste za radnika imali upisanu vrstu rada npr.
51 Redovan rad i podatke za obračun upisali tako da je
broj sati 180 i iznos za isplatu 6.000,00 kn, nakon
pokretanja obračuna program će iteracijom obračunavati
plaću tom radniku više puta i svaki puta korigirati
brutto iznos dok god iznos za isplatu na dnu platnog
listića na bude 6.000,00 kn.
Uvođenjem kriznog poreza taj tip obračuna i dalje radi
na isti način tj. pokušava iteracijom i dalje dobiti
iznos za isplatu na dnu platnog listića 6.000,00 kn, ALI
to ne znači da je to osnovica za krizni porez !!!
Osnovica za krizni porez je: bruto plaća - doprinosi iz
plaće - premije osiguranja - porez na dohodak - prirez,
u našem slučaju je to svakako više od 6.000,00 kn, jer
ako program ide na to da iznos za isplatu na kraju
platnog listića bude 6.000,00 kn onda osnovica za krizni
porez mora biti veća da, kad se odbije krizni porez, za
isplatu ostane 6.000,00 kn.
Iskreno rečeno ovo baš i nije primjereno Zakonu jer on
kaže da se plaća sa radnikom mora ugovoriti u bruto
iznosu, a ovo pomagalo nam omogućava da zaobiđemo to
pravilo i da dogovorimo sa radnikom koji će iznos dobiti
na ruke, bez obzira koliki mu je osobni odbitak, porez,
prirez i sl.
Bit stvari je u tome da tip obračuna "iznos za isplatu"
nije računovodstvena kategorija nego čisto
tehničko-matematičko pomagalo kojim namještamo konačan
iznos za isplatu na platnom listiću bez obzira na sve
vrste rada, doprinose i druga davanja.
Dakle to nije iznos za isplatu koji se upisuje npr. u
RSm obrascu koji se računa samo kao: bruto - doprinosi -
porez - prirez.
Kako dobiti neki fiksan iznos osnovice za krizni porez
Svrha ovoga bi dakle trebala biti kako izbjeći
krizni porez (da bude <= 3.000,00 kn) ili izbjeći veću
stopu kriznog poreza (da bude <= 6.000,00 kn).
Konačan iznos za isplatu i osnovica za krizni
porez se teško može dobiti jednostavnim
matematičkim obračunom jer ima više faktora koje
treba uključiti.
Ako želite da konačan iznos na platnom listuću
bude 6.000 kn to je lako, jednostavno postavite taj
iznos u vrsti rada koja ima tip obračuna konačan iznos
za isplatu, ali to nije što tražimo ...
Ako želite da osnovica za krizni porez bude
6.000:
- onda u postavkama plaća isključite obračun
kriznog poreza (meni: ObrDohotka>Postavke
programa>Postavke obračuna dohodaka)
- u unosu podataka za obračun upotrijebite vrstu
rada sa tipom obračuna "iznos za isplatu" i postavite konačan iznos za isplatu 6.000,00
- pokrenite obračun
- sada ćete vidjeti koliki je brutto potreban da
bi iznos za isplatu bio 6.000,00, a to je
zapravo osnovica za krizni porez nakon što se on uključi
- kada bismo sada samo uključili obračun kriznog poreza
onda bi nam iznos za isplatu bio umanjen za iznos
kriznog poreza, a to ovdje ne želimo
- već sada biste mogli, umjesto vrste rada sa
obračunom iznos za isplatu, upotrijebiti običnu
vrstu rada gdje se direktno upisuje brutto i
upisati tamo brutto iznos koji ste dobili u
prethodnom obračunu jer nam on garantira da će obračun
do kriznog poreza biti 6.000,00 kn
- uključite ponovo obračun kriznog poreza
u postavkama i pokrenite obračun i dobit ćete
osnovicu za krizni porez 6000 kn
- ako pak želite imati baš vrstu rada sa
upisanim iznosom za isplatu, pogledajte koji je
iznos za isplatu na vašem platnom listiću i to
je iznos koji trebate upotrijebiti za vrstu rada
iznos za isplatu umjesto 6000 kn da biste dobili
osnovicu za krizni porez od 6000, a iznos za
isplatu će dakle biti manji za krizni porez. Sve
naravno pod uvjetom da osim kriznog poreza nema
i dodatnih izdataka
Ako vam je dakle glavni cilj bio dobiti neku točno
određenu osnovicu kriznog poreza onda ste to postigli i
sasvim je nebitno da li ste u konačnici upotrijebili
vrstu rada sa tipom obračuna iznos za isplatu ili ste
upotrijebili vrstu rada sa tipom obračuna gdje se
upisuje konačan bruto.
|
| 23.07.2009. Upute u vezi promjene pdv-a i posebnog
kriznog poreza |
|
Zadnja promjena: 17.08.2009.
Promjena PDV stope i novi obrasci PDV, PDV-K, UR-a,
IR-a
Novim Pravilnikom o izmjenama i dopunama
pravilnika o pdv-u promjenjeni su svi porezni obrasci
PDV, PDV-K, UR-a, IR-a, njihova upotreba stupa na snagu
1.8.2009.
Sama stopa pdv-a ili tarifna skupina se može promjeniti
u programu direktno od strane samog korisnika, ostali
dijelovi programa se mogu promjeniti samo nadogradnjom
na novu verziju. Pročitajte što u kojem modulu znači
promjena stope poreza.
Dijelovi programa koji
nisu pod direktnim utjecajem
promjene stope pdv-a su:
- glavna knjiga
- blagajničko poslovanje
- robno-materijalno (cijene se vode kao nabavne cijene
bez marže i poreza)
- proizvodnja
- osnovna sredstva
- obračun dohotka
- kadrovska evidencija
- obrtnici (KPI, KPR)
Dijelovi programa koji
jesu pod utjecajem promjene stope
pdva su:
- saldakonti kupaca
- saldaktonti dobavljača
- pdv modul
- fakturiranje u veleprodaji
- pc blagajna
- maloprodaja
Saldakonti kupaca
U saldakotni kupaca u unosu kod
prijelaza u polje porez program automatski računa 22%
poreza raznim formulama tj. u zavisnosti da li ste
upisali iznos poreza ili osnovicu i sl., u novoj verziju
tim rutinama se računa sa 23%.
Saldakonti dobavljača
U saldakotni dobavljača u unosu kod
prijelaza u polje porez program automatski računa 22%
poreza raznim formulama tj. u zavisnosti da li ste
upisali iznos poreza ili osnovicu i sl., u novoj verziju
tim rutinama se računa sa 23%.
PDV evidencije
Napravljeni su novi obrasci PDV, PDV-K, IR-a, UR-a.
Napominjemo kako su prve izmjene 1.8.2009. rađene po
pretpostavkama jer je Pravilnik o izmjenama izašao
kasnije. Kako je to ovoga puta napravljeno unutar
godine, a ne na prijelazu, nemoguće je zadržati
postojeće obrasce koji bi prikazivali podatke od 1.1. do
31.7. jer se oni moraju zbrajati sa novim podacima od
1.8. do 31.12. s kojima moraju kumulirati u PDV-K
obrazac na kraju godine, a koji je novi obrazac. Zbog
toga će nakon nadogradnje postojati samo novi obrasci, a
postojeći podaci PDV obrasca će biti prepisani u novi
prilikom same nadogradnje, postojeći podaci u knjigama
UR-a i IR-a ostaju u istovrsnim poljima osim polja sa
23% koja će biti upisivana novim podacima
Za korisnike koji su do sada račune sa 22% upisivali u
stare knjige IR-a i UR-a (jer novih nije bilo zbog
kašnjenja Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o
PDV-u) napravljene su tipke (22% u 23%) kojima se
automatski mogu pojedinom redu-računu prepisati iznosi
iz polja sa 22% u polja sa 23%. Nismo radili automatsku
rutinu za sve račune jer neki računi zaista jesu 22% bez
obzira na datum.
Rutine za automatske podjele računa na plaćeni i
neplaćeni dio sada rade sa 23%, ako se treba unijeti
neki zaostali račun sa 22% to je potrebno napraviti
ručno
Veze kolona UR-a, IR-a sa PDV obrascem su također nove
jer su promjenjena polja u obrascima, korisnici trebaju
provjeriti da li veze odgovaraju njihovom poslovanju
zbog toga što te veze nisu predefinirane i korisnik ih
sam definira. Meni: PDV>PDV Obrazac>Veze kolona UR-a,
IR-a s poljima u PDV obrascu.
U poslovnim godinama 2008, 2007, 2006 prikazuje se stari
obrazac, a 2009 i kasnije novi.
Automatski upisi u knjige UR-a iz saldakonti dobavljača
preko tipke UR i tipke 30/70 sada računaju sa stopom 23%
umjesto 22%, eventualni zaostali računi korigiraju se
ručno u knjigama UR-a.
Uputa
- nakon nadogradnje na ver 8.7 u 2009. i
kasnije će biti novi PDV, PDV-K, IR-a, UR-a, u
2008., 2007. ... će biti stari obrasci
- u toku procesa nadogradnje na ver 8.7
program će postojeće iznose u poljima PDV obrasca
prepisati u nova polja prema novoj strukturi
PDV-obrasca, a sve iz razloga da bi se PDV obrasci
od 1. do 7. mjeseca mogli zbrajati sa obrascima od
8. do 12. mjeseca u konačni PDV-K obrazac
- !!! nakon nadogradnje u 2009. se više ne može
ispisati stari obrazac !!!, smatramo da to ne bi
trebao biti problem za ispis obrasca za 7. mjesec
jer novi PDV obrazac sadrži sva polja prethodnog
samo su drugačije razmještena
- nakon nadogradnje će u 2009. godini postojati
samo nove knjige UR-a i IR-a, one su iste kao prije
samo su dodane nove kolone vezane u porez od 23%, a
sve stare kolone su zadržane
- obzirom da je sve promjenjeno prema novom PDV
obrascu postojeće definicije veza kolona IR-a i UR-a
sa poljima PDV obrasca više ne postoje nego su
napravljene nove. Te definicije nisu predefinirane u
programu nego ih korisnik sam određuje te ih je
potrebno provjeriti i po potrebi prilagoditi svojem
poslovanju. Nalaze se u meniu: PDV>PDV obrazac>Veze
kolona knjiga UR-a, IR-a s poljima u PDV-obrascu
- kako su nove knjige UR-a i IR-a napravljene
kasnije (zbog kašnjenja Pravilnika) ulazne i izlazne
račune ste mogli upisivati samo u postojeće kolone
za 22% i to bez obzira da li se radi o računu sa 22%
ili sa 23% u tu svrhu imate u knjigama IRa i URa
posebnu tipku [22% u 23%] kojom svaki račun koji je
trebao biti u koloni 23% možete automatski upisati u
kolone sa 23%
- nadalje sve što ćete raditi u Fakturiranju, Pc
kasi, Saldakonti kupaca, Saldakonti dobavljača ...
će biti podređeno stopi 23%, ali ćete moći u
Fakturiranju, Kupcima i Dobavljačima (odakle
automatski dolaze ulazni i izlazni računi) birati da
li će se račun upisati u polja 22% ili 23% preko
polja [Tip unosa u knjigu URa tj. IRa]
Fakturiranje u veleprodaji
Kod unosa novih računa i predračuna (nova ver 8.7) je automatski
stavljena šifra tipa unosa u knjige IR-a 7 (oporezivo
23%), ali obratite pažnju na već postojeće kreirane
Template-ove koji imaju staru šifru, isto tako ako
kopirate predračune u nove i ako prenosite već
napravljene ponude u račune.
To je modul
koji direktno na predračunima i računima iskazuje pdv,
imamo dva pristupa rješenju.
a) Promjena postojeće tarifne skupine izmjenom stope 22
u 23%
b) Unos nove tarifne skupine sa 23% i zadržavanje stare
sa 22%
a) Promjena
postojeće tarifne skupine izmjenom stope 22% u 23%
Način u kojem u postojećoj tarifnoj skupini kroz izmjenu
mijenjate stopu 22% u 23% je jednostavniji jer se ništa
posebno drugo ne mora mijenjati, ALI izvještaji koji se
ispisuju za miješano razdoblje stare i nove stope neće
razdvojiti te poreze jer im je to ista tarifa te će taj
porez biti iskazan kao jedna tarifa.
Kako je
program složen implikacije koje eventualno može izazvati
ovakva naknadna izmjena stope nije moguće sve
predvidjeti, u svakom slučaju prije takvih izmjena je
uvijek dobro napraviti kopiju direktorija Ipos
knjigovodstvo.
Uputa U meniu: Šifrarnici>Osnovni
šifrarnici>Tarifne skupine poreza na promet pronađite
red sa 22% i klikom na tipku Izmjena promjenite polje
Stopa iz 22 u 23%. Ako iz bilo kojeg razloga ne možete
spremiti promjenu izađite iz programa, uđite ponovo i
pokušajte ponovo, ne zaboravite unijeti konto bez obzira
da li koristite konta.
Savjet Ako želite nakon promjene stope da vam prodajna cijena
sa pdv-om bude ista kao i prije jednostavno pomnožite
cjenik sa koeficijentom koji će smanjiti prodajnu cijenu
za iznos razlike pdv-a 23 i 22% npr.
100 + 22 cijena prije 122,00
100 + 23 cijena poslije 123,00
123 * X = 122
X = 0,991870
Dakle nakon što ste promjenili stopu pdv-a u šifrarniku
tarifnih skupina u 23% sve su cijene veće, ako cjenik
pomnožite sa koeficijentnom 0,991870 prodajne cijene sa
pdv-om će opet biti iste bez obzira na veći porez.
Meni: Fakturiranje>Fakturiranje u veleprodaji>Cjenici
artikala i usluga pokrenite tipku Povećanje i pročitajte
detaljnu uputu u samom prozoru.
b) Unos nove
tarifne skupine sa 23% i zadržavanje stare sa 22%
Potrebno je u
šifrarniku tarifinih skupina (meni: Šifrarnici>Osnovni
šifrarnici>Tarifne skupine poreza na promet) otvoriti
novu tarifnu skupinu, njen naziv može biti isti kao i za
stopu 22% (dodajte točku na kraju ili prazan znak između
riječi da program ne javlja poruku da naziv već
postoji), stopa 23%, a konto po želji.
Zašto u postojećoj tarifi promjeniti
stopu 22 u 23%? Jedan od razloga može biti zato da bismo
mogli dobiti izvještaje iz postojećih podataka o staroj
tarifi 22% (bez obzira koju ste joj internu šifru dali).
Uobičajeno je da se takve promjene rade na prijelazu
godine. Međutim možemo izvještaje zadati i za razdoblja
do 31.7, a posebno za radoblja od 1.8.
Nakon toga je potrebno u cijeloj bazi artikala
promjeniti šifru tarifne skupine sa 22% u šifru tarifne
skupine sa 23% (novootvorena tarifa). Napomena: kod
uvođenja nove tarife ne zaboravite da se kod složenih
tarifnih skupina koriste postojeće tarife (npr. za
alkoholna pića, koje se zapravo grade kao osnovni i
dodatni porez na potrošnju).
U veziji 8.7 je napravljena automatska rutina kojom
možete svim artiklima zamijeniti staru "šifru" tarife sa
novom šifrom.
PC blagajna
U varijanti kada radimo
račune u maloprodaji iz veleprodaje vrijedi sve isto kao
i kod fakturiranja u veleprodaji.
Napomena
Sve račune koje smo bili napravili sa 22% pdv-a je
potrebno prije promjene pdv-a prenijeti tj. razdužiti
zalihe bilo u Robno-materijalnom ili u modulu
Maloprodaja.
U klasičnoj
varijanti računi u maloprodaji iz maloprodaje situacija
je drugačija jer se zalihe u maloprodaji vode po
prodajnim cijenama sa uključenim pdv-om i svi podaci za
račun se povlače iz modula maloprodaja gdje za razliku
od modula robno-materijalno nije moguće direktno
mijenjati cjenik artikala nego se on mijenja automatski
unosom novih skladišnih dokumenata u modulu Maloprodaja.
I ovdje imamo dva pristupa,
a) samo promjena broja stope 22 u 23% bez unosa nove
tarifne skupine
b) unos nove tarifne skupine
Sve o razlici ova dva pristupa je navedeno pod modulom
fakturiranje.
Maloprodaja
NAPOMENA: prije ove radnje je potrebno sve račune iz pc
blagajne prebaciti u Maloprodaju tj. napraviti
razduženje ako vodite Maloprodaju tj. razdužiti
Robno-materijalno ako radite maloprodaju iz veleprodaje.
Da podsjetimo prvo treba u tarifnim skupinama promjeniti
stopu pdv-a na jedan od dva načina tj. izmjenom postojće
tarife ili unosom nove tarife. Ako je bio unos nove
tarife tada morate i u šifrarniku artikala mijenjati
šifru tarifne skupine, ako je samo mijenjan broj 22 u
23% u postojećoj tarifi tada u šifrarniku artikala ne
treba ništa mijenjati.
Dodatna radnja (za razliku od veleprodaje) koju je potrebno provesti bez
obzira na pristup je da se mora napraviti Zapisnik o
promjeni cijena kojim će se kompletnoj zalihi (na koju
se odnosi promjena stope poreza) promjeniti cijena tj.
porez.
To možemo napraviti ručno ili automatski.
Kako napraviti zapisnik o promjeni cijena ručnim
unosom? Potrebno je (u meniu: Maloprodaja>Skladišni
dokumenti>Skladišne primke):
- ući u unos nove primke preko tipku Unos
- dobavljača stavljamo svoju matičnu firmu
- prelazimo na stavke preko tipke Spremi
- upisujemo šifru artikla za kojeg mijenjamo prodajnu
cijenu (tj. porez)
- količinu upisujemo NULA jer se ne radi o unosu nove
zalihe
- VAŽNO! ako smo u tarifnim skupinama unijeli šifru nove
tarifne skupine (dakle nismo samo mijenjali stopu
postojećoj tarifi) tada je potrebno u polju Porez TB
upisati šifru nove tarifne skupine, ako smo samo
promjenili stopu već postojećoj tarifnoj skupini tada je
nova stopa 23% i njen iznos je već upisan.
- prodajna cijena je u ovom slučaju uvećana za iznos
razlike 22 i 23% pdva, na korisniku je da odluči da li
će prodajnu cijenu ostaviti uvećanu ili će možda ručno
smanjiti prodajnu cijenu sa pdvom na onu koja je bila i
do sada, a za tu razliku će program umanjiti podatak u
polju Marža.
Kako napraviti zapisnik o promjeni cijena
automatskim unosom? Potrebno je (u meniu: Maloprodaja>Skladišni
dokumenti>Skladišne primke):
- ući u unos nove primke preko tipku Unos
- dobavljača stavljamo svoju matičnu firmu
- prelazimo na stavke preko tipke Spremi
- kliknemo na tipku Odustani da prijeđemo u mod za
Pregled stavaka
- odaberemo tipku Auto porez i potvrđujemo akciju:
program nas pita da li želimo Automatski upis stavaka
za artikle kojima se tarifa ili stopa poreza na stanju
razlikuju prema šifrrniku artikala, odaberemo Auto upis
- nakon toga program nas pita da li ćemo mijenjati
Prodajnu cijenu ili Maržu, prva varijanta povećava porez
uz zadržavanje iste marže tj. povećava se konačna
prodajna cijena za iznos povećanja poreza, u drugoj
varijanti smanjujemo maržu za toliko koliko je potrebno
da i sa povećanim porezom konačna prodajna cijena ostane
ista (za ovu
rutinu morate imati verziju 8.6)
- program na kraju javlja koliko je stavaka upisao što
vidimo i po rednom broju stavke
U ovoj automatskoj rutini program će:
- za tekuće skladište otvoriti automatsku evidenciju
zaliha i vrtiti sve artikle koji su tamo navedeniprvo
provjerava da li artikl postoji u šifrarniku artikala,
ako ne preskače artikl
- da li tarifna skupina poreza navedena u šifrarniku
artiklala postoji i šifrarniku tarifnih skupina, ako ne
preskače artikl
- da li je šifra tarife u šifrarniku artikala ista kao u
automatskoj evidenciji zaliha, ako je dalje provjerava
da li je stopa poreza ista kao u šifrarniku tarifnih
skupina, ako JE preskače artikl, ako ne artikl ide u
obradu
- nakon toga taj artikl se upisuje u primku sa količinom
nula, postojećim elementima cijene i upisuje se novi
podatak o porezu tj. tarifa i/ili stopa
Dakle automatski način radi i kod promjene tarifne
skupine u šifrarniku artikala, a i kada samo mijenjamo
stopu pdv-a u istoj tarifnoj skupini jer će program
vidjeti da smo tarifnoj skupini mijenjali stopu.
Nakon što smo upisali sve artikle (ručno ili automatski) kojima na taj način
želimo promjeniti stopu kliknemo na tipku Izlaz i
program će nam ponuditi izradu Automatskog zapisnika o
promjeni cijena, nakon završenog kreiranja možemo
pogledati Zapisnik (u meniu: Maloprodaja>Skladišni
dokumenti>Zapisnik o promjeni cijena).
Preko tipke
izvještaji u istom prozoru dobivamo Zapisnik na ispisu
na ekranu/pisaču. Svaki novi račun izdan u pc blagajni
će koristiti nove podatke.
Završne napomene
Prije bilo kakvog konačnog masovnog unosa
potrebno je:
- napraviti svježu kopiju direktorija Ipos knjigovodstvo
- napraviti test tako što ćete napraviti promjenu u
Tarifnim skupinama poreza i zapisati što ste promjenili
- zatim napraviti redovnu proceduru, ali samo za 1 ili
dva artikla i provjeriti da li je to ono što ste željeli
- ako je sve u redu krećete u konačni unos, ako nije
tako se vratite na staro
Za one koji moraju ispisivati nove cijene podsjećamo da
u Robnom i Maloprodaji postoji ispis etiketa sa
cijenama, detaljnije u uputama.
Zaključak
Promjene programa su velike i povezane su sa većinom
modula te je nadogradnja nešto što je preporuka.
Ostanak na staroj verziji je moguć, ali uz puno ručnog
prepravljanja ispadanje nekih dijelova programa iz
funkcije.
Poseban krizni porezKrizni porez je vezan uz modul
Obračun plaća. Kako su plaće ionako opterećene nizom
različitih davanja koja se ionako slijevaju u istu kasu
bilo je logičnije da se jednostavno povećao neki od
postojećih poreza (porez, prirez, doprinos i sl.) bez
uvođenja nekog novog poreza, a što za sobom povlači
dodatne troškove i promjene u obrascima programima za
obradu plaća i dr.
U vezi Posebnog (kriznog) poreza na plaće, mirovnie i
ostale primitke pogledajte
Poseban
porez niže dolje.
|
| 31.07.2007. Zakon o izmjeni Zakona o porezu na
dodanu vrijednost |
Zakonom o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se od 01. kolovoza 2009.
godine porez na dodanu vrijednost plaća po stopi od 23%.
Prema odredbama članka 33.a Zakona o porezu na dodanu
vrijednost (Narodne novine, br. 47/95 do 76/07) porezni
obveznici su početkom primjene odredbi o promjeni
porezne stope dužni popisati zalihe dobara za koje se
mijenja porezna stopa.
Iznimno, porezni obveznik koji neće povećati cijene
dobara zbog promjene stope poreza na dodanu vrijednost,
a zbog mogućih tehničkih problema u primjeni Zakona o
izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost na
računima iskaže porez na dodanu vrijednost po stopi od
22%, neovisno o navedenom obvezan je porez na dodanu
vrijednost obračunati i platiti po stopi od 23% u
rokovima propisanim Zakonom o porezu na dodanu
vrijednost. Porezni obveznik će iznos poreza na dodanu
vrijednost izračunati na temelju preračunane stope
poreza na dodanu vrijednost iz ukupnog prometa odnosno
iznosa naknade u kojoj je sadržan porez na dodanu
vrijednost za obavljene isporuke. Preračunana stopa
poreza na dodanu vrijednost iznosi 18,6992%. U tom
slučaju porezni obveznik dužan je u što kraćem roku od
dana stupanja na snagu Zakona o izmjeni Zakona o porezu
na dodanu vrijednost uskladiti izdavanje računa s
odredbama tog Zakona te ako zalihe dobara iskazuje po
prodajnim cijenama s uračunanim porezom popisati dobra
na zalihama i utvrditi cijene s uračunanim porezom po
stopi od 23%.
Porezni obveznici koji su izdali račune za primljene
predujmove i obračunali porez na dodanu vrijednost po
stopi od 22% koja je bila na snazi u tom obračunskom
razdoblju, a dobra će isporučiti i usluge obaviti u
obračunskom razdoblju u kojem se primjenjuje stopa od
23% obvezni su za isporučena dobra i obavljene usluge
ispostaviti račun u kojem se zaračunava cjelokupna
isporuka sa obračunanim porezom po stopi od 23%, a račun
za predujam se poništava (stornira) sukladno članku 78.
stavak 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost
(Narodne novine, br. 60/96 do 34/08).
Izmjenama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost
propisati će sa sadržaj i izgled obrazaca PDV, PDV-K,
U-RA i I-RA koji će uključivati stopu poreza na dodanu
vrijednost od 23% sukladno Zakonu o izmjeni Zakona o
porezu na dodanu vrijednost. |
| 31.07.2007 Zakon o posebnom porezu na plaće,
mirovine i druge primitke |
Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke (dalje
u tekstu: posebni porez) primjenjuje se, sukladno članku
7. Zakona, na plaće, mirovine i druge primitke
rezidenata koji se isplaćuju od dana stupanja na snagu
Zakona do 31. prosinca 2010. godine.
Prema članku 4. stavku 1. Zakona, poseban porez plaća se
na primitke rezidenata ostvarene od nesamostalnog rada
(plaće i mirovine) iz članka 14. Zakona o porezu na
dohodak (Narodne novine, broj 177/04 i 73/08), primitke
od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona
o porezu na dohodak, primitke koji se fizičkim i pravnim
osobama isplaćuju po osnovi dividendi i udjela u dobiti
te na mirovine na koje se prema Zakonu o porezu na
dohodak ne plaća porez na dohodak.
Poseban porez plaća se na poreznu osnovicu koju čini
(članak 4. stavci 2. – 7. Zakona):
ukupni primitak plaće ili mirovine umanjen za obračunane
i uplaćene obvezne doprinose iz plaće, premije
osiguranja koje su priznate kao izdatak pri obračunu
predujma poreza na dohodak te predujam poreza na dohodak
i prirez porezu na dohodak, a prije obustava na plaću
ili mirovinu, ili
ukupni primitak od kojeg se utvrđuje drugi dohodak
umanjen za uplaćene obvezne doprinose iz primitka te
predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak,
ili
ukupni primitak po osnovi dividende ili udjela u dobiti.
Ukoliko tako utvrđena porezna osnovica iz članka 4.
stavaka 2. - 7. Zakona po osnovi plaće ili mirovine ili
drugog dohotka ili dividende ili udjela u dobiti prelazi
iznos od 3.000,00 kuna, na nju se primjenjuju porezne
stope od 2% i 4% na ukupni iznos te porezne osnovice, i
to (članak 5. Zakona):
na iznos veći od 3.000,00 kn do 6.000,00 kn porezna
stopa 2%
na iznos veći od 6.000,00 kn porezna stopa 4%.
Primjerice, ako je fizička osoba ostvarila plaću
4.000,00 kn neto, a što čini poreznu osnovicu za
obračun, obustavu i uplatu posebnog poreza prema članku
4. stavku 2. Zakona, porezna stopa 2% obračunava se na
cijeli iznos, odnosno na svih 4.000,00 kn, a ne samo na
razliku iznosa većih od 3.000,00 kn. Nadalje, ako je
primjerice fizička osoba ostvarila plaću u iznosu
6.500,00 kn neto, porezna stopa 4% obračunava se na
cijeli iznos od 6.500,00 kn, a ne samo na razliku iznosa
većih od 6.000,00 kn.
Sukladno članku 4. stavku 1. točki 1. Zakona, naknade,
potpore, nagrade, dnevnice i otpremnine do propisanih
iznosa iz članka 13. Pravilnika o porezu na dohodak
(Narodne novine, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09
i 9/09) koje ne podliježu oporezivanju porezom na
dohodak ne uključuju se ni u osnovicu za obračun
posebnog poreza.
Prema članku 5. stavku 2. Zakona, isplate plaća po
sudskim presudama utužene u bruto iznosu i isplate
mirovina za protekla porezna razdoblja, sukladno članku
45. stavku 3. točki 2. Zakona o porezu na dohodak i
članku 61. stavku 10. Pravilnika o porezu na dohodak, ne
podliježu oporezivanju posebnim porezom, neovisno o
iznosu.
Porezna osnovica za obračun posebnog poreza, u skladu s
člankom 5. stavkom 1. Zakona, utvrđuje se iz ukupno
ostvarenih primitaka u tijeku jednog mjeseca kod jednog
isplatitelja, ostvarenih po istoj osnovi (plaća ili
mirovina ili drugi dohodak ili dividenda ili udjel u
dobiti). Primjerice ako je poslodavac isplatio radniku
prvi dio plaće 5. prosinca u iznosu 2.000,00 kn neto, na
taj iznos ne obračunava se poseban porez. Međutim 15.
prosinca isplatio mu je drugi dio plaće u iznosu
3.000,00 kn neto. Pri toj isplati obračunava poseban
porez na ukupni iznos plaće isplaćen u tom mjesecu,
odnosno na 5.000,00 kn.
Obveznik obračunavanja, obustavljanja i plaćanja
posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke je
isplatitelj plaća, mirovina i drugih primitaka, a
uplaćuje se prilikom svake isplate i istodobno s
isplatom plaće, mirovine, primitaka od kojih se utvrđuje
drugi dohodak te dividendi i udjela u dobiti. Iznimka je
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koji posebni
porez na mirovine može uplatiti do kraja mjeseca u kojem
je mirovina isplaćena.
Obveznik plaćanja posebnog poreza uplaćuje posebni porez
na račun prihoda Državnog proračuna: -1902 Poseban
porez na plaće, mirovine i druge primitke
Isplatitelji plaće, mirovine i drugih primitaka obvezni
su o tim isplaćenim primicima i uplaćenom posebnom
porezu podnositi Poreznoj upravi posebno izvješće i to
do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec. Oblik i
sadržaj izvješća propisati će ministar financija
pravilnikom u roku iz članka 8. stavka 3. Zakona.
|
|
|