| 02.02.2010. Podsjetnik za rad sa OIB-om od 1.1.2010. |
Što je OIB i zašto se uvodi?
Osobni identifikacijski broj (OIB) je stalna
identifikacijska oznaka svakog hrvatskog državljana
i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
Određuje ga i dodjeljuje Ministarstvo financija -
Porezna uprava.
Osobni identifikacijski broj uvodi se zbog:
- opće informatizacije javne uprave
koja ima za cilj povećati učinkovitost državnih
institucija i smanjiti administrativna
opterećenja za građane,
- automatske razmjene podataka
između tijela državne uprave i drugih državnih
institucija što će građanima omogućiti brže i
lakše ostvarivanje njihovih prava,
- boljeg pregleda nad imovinom
građana i pravnih osoba, te prilivom i tijekom
novca što je ključan preduvjet za transparentnu
ekonomiju i sustavno suzbijanje korupcije,
- usklađivanja hrvatskog
zakonodavstva sa zakonodavstvom EU.
Osobni identifikacijski broj će postepeno
zamijeniti sve brojeve koji su do sada služili kao
identifikacijske oznake pravnih i fizičkih osoba u
Republici Hrvatskoj (MB i MBG). OIB se sastoji od 11
znamenki određenih slučajnim odabirom i ne sadrži
nikakve privatne podatke.
Određivanje i dodjeljivanje osobnoga
identifikacijskog broja provodi se bez ikakvog
troška fizičkih i pravnih osoba kojima se
dodjeljuje. (izvor: www.oib.hr)
Kako postupati u programu Ipos knjigovodstvo
Kako je OIB vezan uz firme/obrte i građane
zaposlenike centralno mjesto gdje treba evidentirati
OIB brojeve je u šifrarniku Poslovnih partnera i
Kadrovskoj evidenciji
U prijelaznom razdoblju do 31.12.2009. je bilo
moguće koristiti i matične brojeve i oib brojeve, a
od 1.1.2010. mogu se koristiti isključivo oib
brojevi. U tu svrhu u Sistemskim postavkama je
uvedena postavka kojom korisnik može regulirati
status rada programa kao
- stari sistem, prikazuje Matični
broj, JMBG, Porezni broj
- prijelazni sistem, koristi OIB kod
partnera gdje je upisan, ako ga ne nađe koristi
MB, JMBG. Znači ili OIB ili MB/JMBG.
- novi sistem, koristi isključivo
OIB
Stari sistem znači da program radi po starom kao
i do sada, prijelazni sistem znači da će program u
prijelaznom razdoblju koristiti OIB tamo gdje je
upisan, tamo gdje ga nema će koristiti stare podatke
o MB i JMBG, ali ih neće prikazivati istodobno, novi
sistem znači da će program koristiti isključivo
podatke za OIB bez obzira na upisan MB/JMBG.
Logično je da se do 31.12.2009. koristio
prijelazni sistem gdje je program koristio OIB tamo
gdje je upisan, a MB tamo gdje nije bilo OIB-a
Nakon 1.1.2010. potrebno je postavku postaviti na
Novi sistem gdje će program ispisivati isključivo
OIB ili ništa ako nema OIB-a.
Kod automatskih HUB-ova je situacija drugačija
jer su uvedene paralelno MB i OIB tj. JMBG i OIBG
nove varijable jer je pitanje da li će neke
institucije (kao banke) stići implementirati OIB od
početka 1.1.2010. ili ne.
Ispis OIB-a na
dokumentima
Upis OIB-a za vaše poslovne partnere radite u
šifrarniku Poslovnih partnera, da bi se OIB koristio
u programu potrebno je kao što je rečeno u
prethodnom tekstu uključiti postavku za OIB novi
sistem.
Upis OIB-a za matične firme za koje vodite knjige
se isto tako upisuje u šifrarniku Poslovnih partnera
kao npr. za svoju firmu.
OIB se na adresi dokumenata koji se šalju koristi
dvojako, ako imate uključenu programsku postavku da
program sam ispisuje podatke o vašoj adresi tada će
program sam ispisati OIB.
Ako koristite neki od sistema gdje korisnik sam
određuje sadržaj zaglavlja kao što je npr. kod
prikaza zaglavlja vlastite firme na memorandum
dokumentima, ako sami upisujete tekstualno adresu,
ako koristite varijante grafičkog zaglavlja i sl.
tada ćete sami promjeniti zaglavlje tj. upisati OIB.
Dakle još jednom, tamo gdje ste sami kreirali
sadržaj zaglavlja dokumenata tamo morate isto tako i
sami dodati podatak o vašem OIB-u.
OIB u kadrovskoj
evidenciji
OIB za svoje zaposlenike upisujete u kadrovskoj
evidenciji u šifrarniku radnika. Tamo upisan OIB se
pojavljuje na svim dokumentima plaća. Naravno i
ovdje taj prikaz zavisi od postavke OIB-a koji treba
biti postavljen na novi sistem od 1.1.2010.
OIB u HUB-ovima
Kod automatskih hubova za plaće trenutno možete
ostaviti šifru #MB#, program će prema postavki oiba
prikazivati MB ili OIB, kod drugih dohodaka možete
koristiti i #MB# i #OIB# istovremeno.
Korisnici iz BiH
Kako u BiH još nije uveden OIB ti korisnici
jednostavno mogu koristiti postavku Stari sistem i
radit će kao i do sada.
|
|
12.01.2010. Uputa kako upisivati identifikator RSm
obrasca od 1.1.2010. |
|
Identifikator R-Sm obrasca
Identifikator (tj. pojedini R-Sm obrazac) je vezan uz
određeno obračunsko razdoblje.
Od 1.1.2010. Regos je iz
identifikatora izbacio prvi broj koji je označavao
godinu no u programu Ipos knjigovodstvo je radi
kompatibilnosti sa podacima iz prošlih godina interno
zadržan taj sistem.
Stara struktura identifikatorau Ipos
knjigovodstvu do 31.12.209.
GRRRrr tj.
GRRrr gdje je G zadnji broj godine, RRR (RR za obrtnike)
redni broj obrasca u godini, rr dodatni brojač u Ipos
knjigovodstvu interno radi razlikovanja kod
ponavljajućih obrazaca. Identifikator koji se prikazuje
na R-Sm obrascu kod ispisa je samo GRRR tj. GRR npr.
9004 četvrti obrazac u 2009. godini.
Nova struktura identifikatora od
1.1.2010.
GGRRRRrr gdje
je GG zadnja dva broja godine, RRRR redni broj obrasca u tekućoj godini, rr
interni brojač za ponavljajuće obrasce. Jedino se RRRR
dio prikazuje na RSm obrascu on može biti 0001, 1001,
5551 tj. bilo koji broj od 0001 do 9899. bitno je da se
ne ponavlja unutar jedne godine.
Sugeriramo da koristite sljedeći princip:
- GG stavite 10 kao oznaku za 2010. godinu,
- RRRR stavite 0912 za 12. mjesec 2009., 1001 za
siječanj 2010., 1002 za veljaču 2010. itd.,
- rr stavite 00.
Dakle jedan primjer indentifikatora unutar samog
programa za npr.
- prosinac 2009. je 10091200,
- siječanj 2010. je 10100100,
- veljača 2010. je 10100200
Možete koristiti sistem koji želite, ali prva dva
broja neka vam budu 10 (GG) kao oznaka novog obrasca
koji se koristi od 1.1.2010. godine kako bi to program
mogao prepoznati u odnosu na stare obrasce. Kako ćete
postaviti redni broj (RRRR) ostaje vaša odluka, ali bi
bilo logično da prva dva broja budu godina 10, a druga
dva broja redni broj mjeseca npr. 01 za siječanj, 12 za
prosinac, zadnja dva broja su opet interni brojčanik
koji će većinom biti 00, a koristit ćete tek u slučaju
ako želite napraviti ispravak obrasca koji ima isti
identifikator kao i onaj kojeg ispravljate.
|
| 16.11.2009. Rješenje problema kod automatskog
prijenosa računa iz Fakturiranja u Saldakonti kupaca |
Ako nakon instalacije nadogradnje nove verzije
programa imate problem kod automatskog prijenosa računa
iz modula Fakturiranje u modul Saldakonti kupaca radi se
o problemu nedostajućih konta u kontnom planu.
(Meni: Fakturiranje>Fakturiranje u veleprodaji>Prijenos
računa u saldakonti kupaca ili Fakturiranje>Fakturiranje
u veleprodaji>Izlazni računi pa tipka Kupci.)
Kod pokušaja prijenosa javlja se poruka "Konto X u
šifrarniku Y ne postoji u kontnom planu" ili sl.
Sljedeća poruka daje uputu, u meniu
Šifrarnici>Automatska kontiranja imamo dva šifrarnika:
Konta za automatsko kontiranje i Tipovi izlaznog računa
za kontiranje prihoda. Oba šifrarnika u tabelarnom
prikazu imaju kolone šifra, naziv i konto.
Da biste riješili problem trebate provjeriti u kontnom
planu (Šifrarnici>Osnovni šifrarnici>Kontni plan) da li
navedena konta postoje u kontom planu.
Pripazite, konta koja su navedena u šifrarnicima za
automatsko kontiranje moraju biti analitike tj. i u
kontnom planu ta konta moraju biti označena kao
analitika, a ne kao sintetika. (u tabelarnom prikazu
analitika je malim, a sintetika velikim slovima).
Razlog svemu tome je što je u novijoj verziji programa
dodana nova mogućnost tj. novi tip automatskog
kontiranja ili novi tip izlaznog računa za što je u
automatici dodan i novi konto. Kako svaki korisnik ima
svoj specifičan kontni plan kojeg sam kreira i mijenja
postoji mogućnost da korisnik nema taj konto upisan u
kontnom planu. |
| 10.09.2009. Postupak ako ne možete spremiti promjenu
stope u tarifnim skupinama poreza |
Kod izmjene stope tarifne skupine poreza (meni:
Šifrarnici>Osnovni šifrarnici>Tarifne skupine poreza na
promet) nakon što odaberete tarifu i kliknete na tipku
Izmjena, u pojedinačnom prikazu mijenjate sadržaj polja
Stopa.
Ako se uz stopu poreza prikaže i znak % (postotak) dok
se sa kursorom nalazite u tom polju obavezno prije
odabira tipke Spremi obrišite znak % i onda spremite
promjenu. |
| 01.09.2009. Upute u vezi PDV obrasca za 8.2009. u
ver 8.7 |
Zadnja promjena: 03.09.2009.
Za 8. mjesec 2009. se prvi puta predaje obrazac u
novom obliku sa pdvom 22% i 23%.
Problem sa upisom podataka u kriva polja PDV obrasca
Kako su obrasci IRa, URa i PDV potpuno novi nove su i
definicije koje određuju koje kolone knjiga IRa i URa
pune koja polja u PDV obrascu. Definicije se nalaze u
meniu: PDV>PDV obrazac>Veze kolona knjiga URa, IRa sa
poljiima u PDV obrascu.
Program kod automatskog punjenja PDV obrasca radi samo
ono što korisnik definira u toj tabeli.
Ako mislite da vam se kolone knjiga IRa i URa ne pune u
ispravna polja PDV obrasca tada to jednostavno možete
promjeniti u definicijama veza.
Najčešće se problem javlja kod knjiga URa za osobnu
potrošnju jer je moguće više načina kako pojedine firme
vode te porezne evidencije, da li preko URe ili IRe za
vlastitu potrošnju.
Uputa
Za eventualno brzo otklanjanje greške u prozoru
PDV>PDV obrazac>Veze kolona knjiga URa, IRa sa poljiima
u PDV obrascu pronađite u tabelarnom prikazu sve redove
koji u prvoj koloni imaju šifru 8401 do 8412, to su
knjige UR-a za vlastitu potrošnju, pozicionirajte se na
red koji u koloni "Polje iz obraca PDV" ima nešto
upisano i odaberite tipku "Izmjena" te obrišite sadržaj
polja "Polje iz obrasca PDV koje se puni" i odaberite
tipku "Spremi". Na taj način ste prekinuli vezu punjenja
iz kolona knjige URa za vlastitu potrošnju i PDV
obrasca.
Problem sa krivim izračunom poreza prema osnovici
Ako nakon automatskog punjenja PDV obrasca sa podacima
iz poreznih knjiga, kontrolom osnovice i poreza
ustanovite da porez (22% ili 23%) ne odgovara osnovici
tj. osnovica * stopa pdva nije jednaka pdv-u, uzrok može
biti taj da ste neke račune koji su bili sa 22% pdv-a
ubacili u kolone poreznih knjiga sa 23% i obratno.
Ovaj problem možete detektirati i na samom ispisu knjiga
IRa i URa prije punjenja PDV obrasca računskom kontrolom
konačnog zbira osnovice i poreza.
Pronalaženje ovakvih grešaka je moguće samo računskom
provjerom pojedinih redova knjiga URa i IRa bilo u
tabelarnom pregledu prozora ili u samom ispisu knjiga
IRa i URa.
Ovaj problem je mogao vrlo lako nastati i iz razloga što
je pravilnik o izmjeni poreznih obrazaca izdan kasnije
tokom 8. mjeseca kada su već mnogi računi bili upisani u
postojeće knjige koje nisu imale kolone za 23%.
Dodatno problem može nastati nepažnjom tako da se račun
sa 22% jednostavno označi da ide u kolone sa 23% i
obratno.
Ako se radi o manjem iznosu koji je posljedica
zaokruživanja pa vam možda ne odgovara kontrola konta
1400, 2400 i dr. prema zbrojevima knjiga URa, IRa tada
to možete riješiti na dva načina: ili ćete u neku od
knjiga dodati jedan red sa opisom "Korekcija iznosa" ili
ćete to razliku zaokruživanja upisati u kontima glavne
knjige tako da zbrojevi budu isti kao i u PDV modulu. |
|
25.08.2009. Upute u vezi kriznog poreza i tipa obračuna
"iznos za isplatu" |
UvodOva uputa je dodatno pojašnjenje korisnicima koji su do
sada koristili tip obračuna plaća 55 Ručni obračun:
sati, iznos za isplatu ili neki sličan kojim se direktno
određuje koji će biti iznos za isplatu na platnom
listiću.
Inicijalno je to bila vrsta rada sa šifrom 51 Redovan
rad, ali može biti i bilo koja vrsta rada jer to
određuje sam korisnik, bitno je samo da ta vrsta rada
ima tip obračuna gdje se upisuje iznos za isplatu.
Dakle, ako ste za radnika imali upisanu vrstu rada npr.
51 Redovan rad i podatke za obračun upisali tako da je
broj sati 180 i iznos za isplatu 6.000,00 kn, nakon
pokretanja obračuna program će iteracijom obračunavati
plaću tom radniku više puta i svaki puta korigirati
brutto iznos dok god iznos za isplatu na dnu platnog
listića na bude 6.000,00 kn.
Uvođenjem kriznog poreza taj tip obračuna i dalje radi
na isti način tj. pokušava iteracijom i dalje dobiti
iznos za isplatu na dnu platnog listića 6.000,00 kn, ALI
to ne znači da je to osnovica za krizni porez !!!
Osnovica za krizni porez je: bruto plaća - doprinosi iz
plaće - premije osiguranja - porez na dohodak - prirez,
u našem slučaju je to svakako više od 6.000,00 kn, jer
ako program ide na to da iznos za isplatu na kraju
platnog listića bude 6.000,00 kn onda osnovica za krizni
porez mora biti veća da, kad se odbije krizni porez, za
isplatu ostane 6.000,00 kn.
Iskreno rečeno ovo baš i nije primjereno Zakonu jer on
kaže da se plaća sa radnikom mora ugovoriti u bruto
iznosu, a ovo pomagalo nam omogućava da zaobiđemo to
pravilo i da dogovorimo sa radnikom koji će iznos dobiti
na ruke, bez obzira koliki mu je osobni odbitak, porez,
prirez i sl.
Bit stvari je u tome da tip obračuna "iznos za isplatu"
nije računovodstvena kategorija nego čisto
tehničko-matematičko pomagalo kojim namještamo konačan
iznos za isplatu na platnom listiću bez obzira na sve
vrste rada, doprinose i druga davanja.
Dakle to nije iznos za isplatu koji se upisuje npr. u
RSm obrascu koji se računa samo kao: bruto - doprinosi -
porez - prirez.
Kako dobiti neki fiksan iznos osnovice za krizni porez
Svrha ovoga bi dakle trebala biti kako izbjeći
krizni porez (da bude <= 3.000,00 kn) ili izbjeći veću
stopu kriznog poreza (da bude <= 6.000,00 kn).
Konačan iznos za isplatu i osnovica za krizni
porez se teško može dobiti jednostavnim
matematičkim obračunom jer ima više faktora koje
treba uključiti.
Ako želite da konačan iznos na platnom listuću
bude 6.000 kn to je lako, jednostavno postavite taj
iznos u vrsti rada koja ima tip obračuna konačan iznos
za isplatu, ali to nije što tražimo ...
Ako želite da osnovica za krizni porez bude
6.000:
- onda u postavkama plaća isključite obračun
kriznog poreza (meni: ObrDohotka>Postavke
programa>Postavke obračuna dohodaka)
- u unosu podataka za obračun upotrijebite vrstu
rada sa tipom obračuna "iznos za isplatu" i postavite konačan iznos za isplatu 6.000,00
- pokrenite obračun
- sada ćete vidjeti koliki je brutto potreban da
bi iznos za isplatu bio 6.000,00, a to je
zapravo osnovica za krizni porez nakon što se on uključi
- kada bismo sada samo uključili obračun kriznog poreza
onda bi nam iznos za isplatu bio umanjen za iznos
kriznog poreza, a to ovdje ne želimo
- već sada biste mogli, umjesto vrste rada sa
obračunom iznos za isplatu, upotrijebiti običnu
vrstu rada gdje se direktno upisuje brutto i
upisati tamo brutto iznos koji ste dobili u
prethodnom obračunu jer nam on garantira da će obračun
do kriznog poreza biti 6.000,00 kn
- uključite ponovo obračun kriznog poreza
u postavkama i pokrenite obračun i dobit ćete
osnovicu za krizni porez 6000 kn
- ako pak želite imati baš vrstu rada sa
upisanim iznosom za isplatu, pogledajte koji je
iznos za isplatu na vašem platnom listiću i to
je iznos koji trebate upotrijebiti za vrstu rada
iznos za isplatu umjesto 6000 kn da biste dobili
osnovicu za krizni porez od 6000, a iznos za
isplatu će dakle biti manji za krizni porez. Sve
naravno pod uvjetom da osim kriznog poreza nema
i dodatnih izdataka
Ako vam je dakle glavni cilj bio dobiti neku točno
određenu osnovicu kriznog poreza onda ste to postigli i
sasvim je nebitno da li ste u konačnici upotrijebili
vrstu rada sa tipom obračuna iznos za isplatu ili ste
upotrijebili vrstu rada sa tipom obračuna gdje se
upisuje konačan bruto.
|
| 23.07.2009. Upute u vezi promjene pdv-a i posebnog
kriznog poreza |
|
Zadnja promjena: 17.08.2009.
Promjena PDV stope i novi obrasci PDV, PDV-K, UR-a,
IR-a
Novim Pravilnikom o izmjenama i dopunama
pravilnika o pdv-u promjenjeni su svi porezni obrasci
PDV, PDV-K, UR-a, IR-a, njihova upotreba stupa na snagu
1.8.2009.
Sama stopa pdv-a ili tarifna skupina se može promjeniti
u programu direktno od strane samog korisnika, ostali
dijelovi programa se mogu promjeniti samo nadogradnjom
na novu verziju. Pročitajte što u kojem modulu znači
promjena stope poreza.
Dijelovi programa koji
nisu pod direktnim utjecajem
promjene stope pdv-a su:
- glavna knjiga
- blagajničko poslovanje
- robno-materijalno (cijene se vode kao nabavne cijene
bez marže i poreza)
- proizvodnja
- osnovna sredstva
- obračun dohotka
- kadrovska evidencija
- obrtnici (KPI, KPR)
Dijelovi programa koji
jesu pod utjecajem promjene stope
pdva su:
- saldakonti kupaca
- saldaktonti dobavljača
- pdv modul
- fakturiranje u veleprodaji
- pc blagajna
- maloprodaja
Saldakonti kupaca
U saldakotni kupaca u unosu kod
prijelaza u polje porez program automatski računa 22%
poreza raznim formulama tj. u zavisnosti da li ste
upisali iznos poreza ili osnovicu i sl., u novoj verziju
tim rutinama se računa sa 23%.
Saldakonti dobavljača
U saldakotni dobavljača u unosu kod
prijelaza u polje porez program automatski računa 22%
poreza raznim formulama tj. u zavisnosti da li ste
upisali iznos poreza ili osnovicu i sl., u novoj verziju
tim rutinama se računa sa 23%.
PDV evidencije
Napravljeni su novi obrasci PDV, PDV-K, IR-a, UR-a.
Napominjemo kako su prve izmjene 1.8.2009. rađene po
pretpostavkama jer je Pravilnik o izmjenama izašao
kasnije. Kako je to ovoga puta napravljeno unutar
godine, a ne na prijelazu, nemoguće je zadržati
postojeće obrasce koji bi prikazivali podatke od 1.1. do
31.7. jer se oni moraju zbrajati sa novim podacima od
1.8. do 31.12. s kojima moraju kumulirati u PDV-K
obrazac na kraju godine, a koji je novi obrazac. Zbog
toga će nakon nadogradnje postojati samo novi obrasci, a
postojeći podaci PDV obrasca će biti prepisani u novi
prilikom same nadogradnje, postojeći podaci u knjigama
UR-a i IR-a ostaju u istovrsnim poljima osim polja sa
23% koja će biti upisivana novim podacima
Za korisnike koji su do sada račune sa 22% upisivali u
stare knjige IR-a i UR-a (jer novih nije bilo zbog
kašnjenja Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o
PDV-u) napravljene su tipke (22% u 23%) kojima se
automatski mogu pojedinom redu-računu prepisati iznosi
iz polja sa 22% u polja sa 23%. Nismo radili automatsku
rutinu za sve račune jer neki računi zaista jesu 22% bez
obzira na datum.
Rutine za automatske podjele računa na plaćeni i
neplaćeni dio sada rade sa 23%, ako se treba unijeti
neki zaostali račun sa 22% to je potrebno napraviti
ručno
Veze kolona UR-a, IR-a sa PDV obrascem su također nove
jer su promjenjena polja u obrascima, korisnici trebaju
provjeriti da li veze odgovaraju njihovom poslovanju
zbog toga što te veze nisu predefinirane i korisnik ih
sam definira. Meni: PDV>PDV Obrazac>Veze kolona UR-a,
IR-a s poljima u PDV obrascu.
U poslovnim godinama 2008, 2007, 2006 prikazuje se stari
obrazac, a 2009 i kasnije novi.
Automatski upisi u knjige UR-a iz saldakonti dobavljača
preko tipke UR i tipke 30/70 sada računaju sa stopom 23%
umjesto 22%, eventualni zaostali računi korigiraju se
ručno u knjigama UR-a.
Uputa
- nakon nadogradnje na ver 8.7 u 2009. i
kasnije će biti novi PDV, PDV-K, IR-a, UR-a, u
2008., 2007. ... će biti stari obrasci
- u toku procesa nadogradnje na ver 8.7
program će postojeće iznose u poljima PDV obrasca
prepisati u nova polja prema novoj strukturi
PDV-obrasca, a sve iz razloga da bi se PDV obrasci
od 1. do 7. mjeseca mogli zbrajati sa obrascima od
8. do 12. mjeseca u konačni PDV-K obrazac
- !!! nakon nadogradnje u 2009. se više ne može
ispisati stari obrazac !!!, smatramo da to ne bi
trebao biti problem za ispis obrasca za 7. mjesec
jer novi PDV obrazac sadrži sva polja prethodnog
samo su drugačije razmještena
- nakon nadogradnje će u 2009. godini postojati
samo nove knjige UR-a i IR-a, one su iste kao prije
samo su dodane nove kolone vezane u porez od 23%, a
sve stare kolone su zadržane
- obzirom da je sve promjenjeno prema novom PDV
obrascu postojeće definicije veza kolona IR-a i UR-a
sa poljima PDV obrasca više ne postoje nego su
napravljene nove. Te definicije nisu predefinirane u
programu nego ih korisnik sam određuje te ih je
potrebno provjeriti i po potrebi prilagoditi svojem
poslovanju. Nalaze se u meniu: PDV>PDV obrazac>Veze
kolona knjiga UR-a, IR-a s poljima u PDV-obrascu
- kako su nove knjige UR-a i IR-a napravljene
kasnije (zbog kašnjenja Pravilnika) ulazne i izlazne
račune ste mogli upisivati samo u postojeće kolone
za 22% i to bez obzira da li se radi o računu sa 22%
ili sa 23% u tu svrhu imate u knjigama IRa i URa
posebnu tipku [22% u 23%] kojom svaki račun koji je
trebao biti u koloni 23% možete automatski upisati u
kolone sa 23%
- nadalje sve što ćete raditi u Fakturiranju, Pc
kasi, Saldakonti kupaca, Saldakonti dobavljača ...
će biti podređeno stopi 23%, ali ćete moći u
Fakturiranju, Kupcima i Dobavljačima (odakle
automatski dolaze ulazni i izlazni računi) birati da
li će se račun upisati u polja 22% ili 23% preko
polja [Tip unosa u knjigu URa tj. IRa]
Fakturiranje u veleprodaji
Kod unosa novih računa i predračuna (nova ver 8.7) je automatski
stavljena šifra tipa unosa u knjige IR-a 7 (oporezivo
23%), ali obratite pažnju na već postojeće kreirane
Template-ove koji imaju staru šifru, isto tako ako
kopirate predračune u nove i ako prenosite već
napravljene ponude u račune.
To je modul
koji direktno na predračunima i računima iskazuje pdv,
imamo dva pristupa rješenju.
a) Promjena postojeće tarifne skupine izmjenom stope 22
u 23%
b) Unos nove tarifne skupine sa 23% i zadržavanje stare
sa 22%
a) Promjena
postojeće tarifne skupine izmjenom stope 22% u 23%
Način u kojem u postojećoj tarifnoj skupini kroz izmjenu
mijenjate stopu 22% u 23% je jednostavniji jer se ništa
posebno drugo ne mora mijenjati, ALI izvještaji koji se
ispisuju za miješano razdoblje stare i nove stope neće
razdvojiti te poreze jer im je to ista tarifa te će taj
porez biti iskazan kao jedna tarifa.
Kako je
program složen implikacije koje eventualno može izazvati
ovakva naknadna izmjena stope nije moguće sve
predvidjeti, u svakom slučaju prije takvih izmjena je
uvijek dobro napraviti kopiju direktorija Ipos
knjigovodstvo.
Uputa
U meniu: Šifrarnici>Osnovni
šifrarnici>Tarifne skupine poreza na promet pronađite
red sa 22% i klikom na tipku Izmjena promjenite polje
Stopa iz 22 u 23%. Ako iz bilo kojeg razloga ne možete
spremiti promjenu izađite iz programa, uđite ponovo i
pokušajte ponovo, ne zaboravite unijeti konto bez obzira
da li koristite konta.
Savjet
Ako želite nakon promjene stope da vam prodajna cijena
sa pdv-om bude ista kao i prije jednostavno pomnožite
cjenik sa koeficijentom koji će smanjiti prodajnu cijenu
za iznos razlike pdv-a 23 i 22% npr.
100 + 22 cijena prije 122,00
100 + 23 cijena poslije 123,00
123 * X = 122
X = 0,991870
Dakle nakon što ste promjenili stopu pdv-a u šifrarniku
tarifnih skupina u 23% sve su cijene veće, ako cjenik
pomnožite sa koeficijentnom 0,991870 prodajne cijene sa
pdv-om će opet biti iste bez obzira na veći porez.
Meni: Fakturiranje>Fakturiranje u veleprodaji>Cjenici
artikala i usluga pokrenite tipku Povećanje i pročitajte
detaljnu uputu u samom prozoru.
b) Unos nove
tarifne skupine sa 23% i zadržavanje stare sa 22%
Potrebno je u
šifrarniku tarifinih skupina (meni: Šifrarnici>Osnovni
šifrarnici>Tarifne skupine poreza na promet) otvoriti
novu tarifnu skupinu, njen naziv može biti isti kao i za
stopu 22% (dodajte točku na kraju ili prazan znak između
riječi da program ne javlja poruku da naziv već
postoji), stopa 23%, a konto po želji.
Zašto u postojećoj tarifi promjeniti
stopu 22 u 23%? Jedan od razloga može biti zato da bismo
mogli dobiti izvještaje iz postojećih podataka o staroj
tarifi 22% (bez obzira koju ste joj internu šifru dali).
Uobičajeno je da se takve promjene rade na prijelazu
godine. Međutim možemo izvještaje zadati i za razdoblja
do 31.7, a posebno za radoblja od 1.8.
Nakon toga je potrebno u cijeloj bazi artikala
promjeniti šifru tarifne skupine sa 22% u šifru tarifne
skupine sa 23% (novootvorena tarifa). Napomena: kod
uvođenja nove tarife ne zaboravite da se kod složenih
tarifnih skupina koriste postojeće tarife (npr. za
alkoholna pića, koje se zapravo grade kao osnovni i
dodatni porez na potrošnju).
U veziji 8.7 je napravljena automatska rutina kojom
možete svim artiklima zamijeniti staru "šifru" tarife sa
novom šifrom.
PC blagajna
U varijanti kada radimo
račune u maloprodaji iz veleprodaje vrijedi sve isto kao
i kod fakturiranja u veleprodaji.
Napomena
Sve račune koje smo bili napravili sa 22% pdv-a je
potrebno prije promjene pdv-a prenijeti tj. razdužiti
zalihe bilo u Robno-materijalnom ili u modulu
Maloprodaja.
U klasičnoj
varijanti računi u maloprodaji iz maloprodaje situacija
je drugačija jer se zalihe u maloprodaji vode po
prodajnim cijenama sa uključenim pdv-om i svi podaci za
račun se povlače iz modula maloprodaja gdje za razliku
od modula robno-materijalno nije moguće direktno
mijenjati cjenik artikala nego se on mijenja automatski
unosom novih skladišnih dokumenata u modulu Maloprodaja.
I ovdje imamo dva pristupa,
a) samo promjena broja stope 22 u 23% bez unosa nove
tarifne skupine
b) unos nove tarifne skupine
Sve o razlici ova dva pristupa je navedeno pod modulom
fakturiranje.
Maloprodaja
NAPOMENA: prije ove radnje je potrebno sve račune iz pc
blagajne prebaciti u Maloprodaju tj. napraviti
razduženje ako vodite Maloprodaju tj. razdužiti
Robno-materijalno ako radite maloprodaju iz veleprodaje.
Da podsjetimo prvo treba u tarifnim skupinama promjeniti
stopu pdv-a na jedan od dva načina tj. izmjenom postojće
tarife ili unosom nove tarife. Ako je bio unos nove
tarife tada morate i u šifrarniku artikala mijenjati
šifru tarifne skupine, ako je samo mijenjan broj 22 u
23% u postojećoj tarifi tada u šifrarniku artikala ne
treba ništa mijenjati.
Dodatna radnja (za razliku od veleprodaje) koju je potrebno provesti bez
obzira na pristup je da se mora napraviti Zapisnik o
promjeni cijena kojim će se kompletnoj zalihi (na koju
se odnosi promjena stope poreza) promjeniti cijena tj.
porez.
To možemo napraviti ručno ili automatski.
Kako napraviti zapisnik o promjeni cijena ručnim
unosom?
Potrebno je (u meniu: Maloprodaja>Skladišni
dokumenti>Skladišne primke):
- ući u unos nove primke preko tipku Unos
- dobavljača stavljamo svoju matičnu firmu
- prelazimo na stavke preko tipke Spremi
- upisujemo šifru artikla za kojeg mijenjamo prodajnu
cijenu (tj. porez)
- količinu upisujemo NULA jer se ne radi o unosu nove
zalihe
- VAŽNO! ako smo u tarifnim skupinama unijeli šifru nove
tarifne skupine (dakle nismo samo mijenjali stopu
postojećoj tarifi) tada je potrebno u polju Porez TB
upisati šifru nove tarifne skupine, ako smo samo
promjenili stopu već postojećoj tarifnoj skupini tada je
nova stopa 23% i njen iznos je već upisan.
- prodajna cijena je u ovom slučaju uvećana za iznos
razlike 22 i 23% pdva, na korisniku je da odluči da li
će prodajnu cijenu ostaviti uvećanu ili će možda ručno
smanjiti prodajnu cijenu sa pdvom na onu koja je bila i
do sada, a za tu razliku će program umanjiti podatak u
polju Marža.
Kako napraviti zapisnik o promjeni cijena
automatskim unosom?
Potrebno je (u meniu: Maloprodaja>Skladišni
dokumenti>Skladišne primke):
- ući u unos nove primke preko tipku Unos
- dobavljača stavljamo svoju matičnu firmu
- prelazimo na stavke preko tipke Spremi
- kliknemo na tipku Odustani da prijeđemo u mod za
Pregled stavaka
- odaberemo tipku Auto porez i potvrđujemo akciju:
program nas pita da li želimo Automatski upis stavaka
za artikle kojima se tarifa ili stopa poreza na stanju
razlikuju prema šifrrniku artikala, odaberemo Auto upis
- nakon toga program nas pita da li ćemo mijenjati
Prodajnu cijenu ili Maržu, prva varijanta povećava porez
uz zadržavanje iste marže tj. povećava se konačna
prodajna cijena za iznos povećanja poreza, u drugoj
varijanti smanjujemo maržu za toliko koliko je potrebno
da i sa povećanim porezom konačna prodajna cijena ostane
ista (za ovu
rutinu morate imati verziju 8.6)
- program na kraju javlja koliko je stavaka upisao što
vidimo i po rednom broju stavke
U ovoj automatskoj rutini program će:
- za tekuće skladište otvoriti automatsku evidenciju
zaliha i vrtiti sve artikle koji su tamo navedeniprvo
provjerava da li artikl postoji u šifrarniku artikala,
ako ne preskače artikl
- da li tarifna skupina poreza navedena u šifrarniku
artiklala postoji i šifrarniku tarifnih skupina, ako ne
preskače artikl
- da li je šifra tarife u šifrarniku artikala ista kao u
automatskoj evidenciji zaliha, ako je dalje provjerava
da li je stopa poreza ista kao u šifrarniku tarifnih
skupina, ako JE preskače artikl, ako ne artikl ide u
obradu
- nakon toga taj artikl se upisuje u primku sa količinom
nula, postojećim elementima cijene i upisuje se novi
podatak o porezu tj. tarifa i/ili stopa
Dakle automatski način radi i kod promjene tarifne
skupine u šifrarniku artikala, a i kada samo mijenjamo
stopu pdv-a u istoj tarifnoj skupini jer će program
vidjeti da smo tarifnoj skupini mijenjali stopu.
Nakon što smo upisali sve artikle (ručno ili automatski) kojima na taj način
želimo promjeniti stopu kliknemo na tipku Izlaz i
program će nam ponuditi izradu Automatskog zapisnika o
promjeni cijena, nakon završenog kreiranja možemo
pogledati Zapisnik (u meniu: Maloprodaja>Skladišni
dokumenti>Zapisnik o promjeni cijena).
Preko tipke
izvještaji u istom prozoru dobivamo Zapisnik na ispisu
na ekranu/pisaču. Svaki novi račun izdan u pc blagajni
će koristiti nove podatke.
Završne napomene
Prije bilo kakvog konačnog masovnog unosa
potrebno je:
- napraviti svježu kopiju direktorija Ipos knjigovodstvo
- napraviti test tako što ćete napraviti promjenu u
Tarifnim skupinama poreza i zapisati što ste promjenili
- zatim napraviti redovnu proceduru, ali samo za 1 ili
dva artikla i provjeriti da li je to ono što ste željeli
- ako je sve u redu krećete u konačni unos, ako nije
tako se vratite na staro
Za one koji moraju ispisivati nove cijene podsjećamo da
u Robnom i Maloprodaji postoji ispis etiketa sa
cijenama, detaljnije u uputama.
Zaključak
Promjene programa su velike i povezane su sa većinom
modula te je nadogradnja nešto što je preporuka.
Ostanak na staroj verziji je moguć, ali uz puno ručnog
prepravljanja ispadanje nekih dijelova programa iz
funkcije.
Poseban krizni porezKrizni porez je vezan uz modul
Obračun plaća. Kako su plaće ionako opterećene nizom
različitih davanja koja se ionako slijevaju u istu kasu
bilo je logičnije da se jednostavno povećao neki od
postojećih poreza (porez, prirez, doprinos i sl.) bez
uvođenja nekog novog poreza, a što za sobom povlači
dodatne troškove i promjene u obrascima programima za
obradu plaća i dr.
U vezi Posebnog (kriznog) poreza na plaće, mirovnie i
ostale primitke pogledajte
Poseban
porez niže dolje.
|
| 31.07.2007. Zakon o izmjeni Zakona o porezu na
dodanu vrijednost |
Zakonom o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se od 01. kolovoza 2009.
godine porez na dodanu vrijednost plaća po stopi od 23%.
Prema odredbama članka 33.a Zakona o porezu na dodanu
vrijednost (Narodne novine, br. 47/95 do 76/07) porezni
obveznici su početkom primjene odredbi o promjeni
porezne stope dužni popisati zalihe dobara za koje se
mijenja porezna stopa.
Iznimno, porezni obveznik koji neće povećati cijene
dobara zbog promjene stope poreza na dodanu vrijednost,
a zbog mogućih tehničkih problema u primjeni Zakona o
izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost na
računima iskaže porez na dodanu vrijednost po stopi od
22%, neovisno o navedenom obvezan je porez na dodanu
vrijednost obračunati i platiti po stopi od 23% u
rokovima propisanim Zakonom o porezu na dodanu
vrijednost. Porezni obveznik će iznos poreza na dodanu
vrijednost izračunati na temelju preračunane stope
poreza na dodanu vrijednost iz ukupnog prometa odnosno
iznosa naknade u kojoj je sadržan porez na dodanu
vrijednost za obavljene isporuke. Preračunana stopa
poreza na dodanu vrijednost iznosi 18,6992%. U tom
slučaju porezni obveznik dužan je u što kraćem roku od
dana stupanja na snagu Zakona o izmjeni Zakona o porezu
na dodanu vrijednost uskladiti izdavanje računa s
odredbama tog Zakona te ako zalihe dobara iskazuje po
prodajnim cijenama s uračunanim porezom popisati dobra
na zalihama i utvrditi cijene s uračunanim porezom po
stopi od 23%.
Porezni obveznici koji su izdali račune za primljene
predujmove i obračunali porez na dodanu vrijednost po
stopi od 22% koja je bila na snazi u tom obračunskom
razdoblju, a dobra će isporučiti i usluge obaviti u
obračunskom razdoblju u kojem se primjenjuje stopa od
23% obvezni su za isporučena dobra i obavljene usluge
ispostaviti račun u kojem se zaračunava cjelokupna
isporuka sa obračunanim porezom po stopi od 23%, a račun
za predujam se poništava (stornira) sukladno članku 78.
stavak 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost
(Narodne novine, br. 60/96 do 34/08).
Izmjenama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost
propisati će sa sadržaj i izgled obrazaca PDV, PDV-K,
U-RA i I-RA koji će uključivati stopu poreza na dodanu
vrijednost od 23% sukladno Zakonu o izmjeni Zakona o
porezu na dodanu vrijednost. |
| 31.07.2007 Zakon o posebnom porezu na plaće,
mirovine i druge primitke |
Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke (dalje
u tekstu: posebni porez) primjenjuje se, sukladno članku
7. Zakona, na plaće, mirovine i druge primitke
rezidenata koji se isplaćuju od dana stupanja na snagu
Zakona do 31. prosinca 2010. godine.
Prema članku 4. stavku 1. Zakona, poseban porez plaća se
na primitke rezidenata ostvarene od nesamostalnog rada
(plaće i mirovine) iz članka 14. Zakona o porezu na
dohodak (Narodne novine, broj 177/04 i 73/08), primitke
od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona
o porezu na dohodak, primitke koji se fizičkim i pravnim
osobama isplaćuju po osnovi dividendi i udjela u dobiti
te na mirovine na koje se prema Zakonu o porezu na
dohodak ne plaća porez na dohodak.
Poseban porez plaća se na poreznu osnovicu koju čini
(članak 4. stavci 2. – 7. Zakona):
ukupni primitak plaće ili mirovine umanjen za obračunane
i uplaćene obvezne doprinose iz plaće, premije
osiguranja koje su priznate kao izdatak pri obračunu
predujma poreza na dohodak te predujam poreza na dohodak
i prirez porezu na dohodak, a prije obustava na plaću
ili mirovinu, ili
ukupni primitak od kojeg se utvrđuje drugi dohodak
umanjen za uplaćene obvezne doprinose iz primitka te
predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak,
ili
ukupni primitak po osnovi dividende ili udjela u dobiti.
Ukoliko tako utvrđena porezna osnovica iz članka 4.
stavaka 2. - 7. Zakona po osnovi plaće ili mirovine ili
drugog dohotka ili dividende ili udjela u dobiti prelazi
iznos od 3.000,00 kuna, na nju se primjenjuju porezne
stope od 2% i 4% na ukupni iznos te porezne osnovice, i
to (članak 5. Zakona):
na iznos veći od 3.000,00 kn do 6.000,00 kn porezna
stopa 2%
na iznos veći od 6.000,00 kn porezna stopa 4%.
Primjerice, ako je fizička osoba ostvarila plaću
4.000,00 kn neto, a što čini poreznu osnovicu za
obračun, obustavu i uplatu posebnog poreza prema članku
4. stavku 2. Zakona, porezna stopa 2% obračunava se na
cijeli iznos, odnosno na svih 4.000,00 kn, a ne samo na
razliku iznosa većih od 3.000,00 kn. Nadalje, ako je
primjerice fizička osoba ostvarila plaću u iznosu
6.500,00 kn neto, porezna stopa 4% obračunava se na
cijeli iznos od 6.500,00 kn, a ne samo na razliku iznosa
većih od 6.000,00 kn.
Sukladno članku 4. stavku 1. točki 1. Zakona, naknade,
potpore, nagrade, dnevnice i otpremnine do propisanih
iznosa iz članka 13. Pravilnika o porezu na dohodak
(Narodne novine, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09
i 9/09) koje ne podliježu oporezivanju porezom na
dohodak ne uključuju se ni u osnovicu za obračun
posebnog poreza.
Prema članku 5. stavku 2. Zakona, isplate plaća po
sudskim presudama utužene u bruto iznosu i isplate
mirovina za protekla porezna razdoblja, sukladno članku
45. stavku 3. točki 2. Zakona o porezu na dohodak i
članku 61. stavku 10. Pravilnika o porezu na dohodak, ne
podliježu oporezivanju posebnim porezom, neovisno o
iznosu.
Porezna osnovica za obračun posebnog poreza, u skladu s
člankom 5. stavkom 1. Zakona, utvrđuje se iz ukupno
ostvarenih primitaka u tijeku jednog mjeseca kod jednog
isplatitelja, ostvarenih po istoj osnovi (plaća ili
mirovina ili drugi dohodak ili dividenda ili udjel u
dobiti). Primjerice ako je poslodavac isplatio radniku
prvi dio plaće 5. prosinca u iznosu 2.000,00 kn neto, na
taj iznos ne obračunava se poseban porez. Međutim 15.
prosinca isplatio mu je drugi dio plaće u iznosu
3.000,00 kn neto. Pri toj isplati obračunava poseban
porez na ukupni iznos plaće isplaćen u tom mjesecu,
odnosno na 5.000,00 kn.
Obveznik obračunavanja, obustavljanja i plaćanja
posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke je
isplatitelj plaća, mirovina i drugih primitaka, a
uplaćuje se prilikom svake isplate i istodobno s
isplatom plaće, mirovine, primitaka od kojih se utvrđuje
drugi dohodak te dividendi i udjela u dobiti. Iznimka je
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koji posebni
porez na mirovine može uplatiti do kraja mjeseca u kojem
je mirovina isplaćena.
Obveznik plaćanja posebnog poreza uplaćuje posebni porez
na račun prihoda Državnog proračuna: -1902 Poseban
porez na plaće, mirovine i druge primitke
Isplatitelji plaće, mirovine i drugih primitaka obvezni
su o tim isplaćenim primicima i uplaćenom posebnom
porezu podnositi Poreznoj upravi posebno izvješće i to
do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec. Oblik i
sadržaj izvješća propisati će ministar financija
pravilnikom u roku iz članka 8. stavka 3. Zakona.
|
|
|