Tekuće aktualnosti

Cijene Ipos programa se nisu mijenjale gotovo desetljećima, već na samom početku 90-tih godina su kreirane pristupačne zaokružene cijene koje smo manje više zadržali do danas.

Uvođenjem EUR-a od 1.1.2023. godine naše cijene se neće jednostavno podijeliti sa fiksiranim tečajem 7,53450 kn za 1 eur nego će se formirati na način da budu zaokružene i jednostavne za računanje, zaokruživanje će biti na više, dakle biti će određeno povećanje cijena.

Istodobno će se napraviti i neka usklađenja između pojedinih modula/usluga kod kojih je tokom vremena došlo do značajnijih promjena.

Kako su cijene pretplata, nadogradnji i najma određene u postotku od ukupne vrijednosti programa korisnika prema tekućem cjeniku samim time će doći i do određenog povećanja cijena navedenih stavaka.

U tablici su paralelno prikazane sadašnje cijene u KN i nove cijene u EUR koje će vrijediti od 1.1.2023.

O verzijama

Program Ipos knjigovodstvo kod označavanja verzija koristi 4 broja X.Y.Z.N koje se obično zovu major.minor.release.build. Svaki proizvođač software-a može odlučiti na koji način će označavati svoj proizvod.

Npr. u verziji programa Ipos 18.0.5.2204 značenja su: 18.0 verzija - 5 podverzija - 2204 oznaka godine i mjeseca izlaska verzije (odnedavno)

Dakle prva dva broja X.Y označavaju verziju, treći broj Z je oznaka podverzije verzije, a N je samo informativno godina i mjesec i zato se taj broj obično izostavlja u informacijama, ali ako pogledate Properties programa knjigovodstvo.exe vidjet ćete da postoji i taj četvrti broj.

Bitno je da se kod izlaska svake nove verzije X.Y starija verzija (npr. 17.1) mora nadograditi programom za nadogradnju iz razloga što se radi o većim promjenama.

Kod izlaska podverzije mijenja se treći broj npr. 18.0.1, 18.0.2 itd. Ako imate osnovnu verziju 18.0 za instalaciju svake podverzije je dovoljno samo kopirati osnovni program knjigovodstvo.exe umjesto postojećeg. U nekim iznimnim situacijama je potrebno napraviti i neke dodatne radnje npr. staviti novu verziju NexusDb servera i sl.

Uvijek provjerite da li imate za određenu verziju X.Y (npr. 18.0) zadnju podverziju x.y.Z (npr. 18.0.3, 18.0.4 itd.) koja se nalazi na istoj stranici http://www.ipos.hr/PagesUser/DownloadUser.aspx gdje i datoteka za nadogradnju. Za podverziju nema instalacije samo se zamijeni datoteka knjigovodstvo.exe.
(Datoteka je komprimirana i nakon skidanja se zove npr. Knjigovodstvo_18.0.4.zip, potrebno ju je raspakirati u originalnu datoteku knjigovodstvo.exe koju ćete samo kopirati na mjesto postojeće u direktorij Ipos knjigovodstvo, nema nikakave dodatne instalacije, otključavanja i sl.)

U verzijama 17.1 (Delphi 10.4), 18.0 (Delphi 11) i sl. prvi broj označava da je program napravljen sa drugom verzijom razvojnog alata Delphi tj. veću promjenu, dok ako je razlika samo u drugom broju znači da su obje verzije napravljene sa istom verzijom Delphi alata, ali opet je promjena takva da je potrebna klasična nadogradnja, update.

Učestalost verzija

Korisnici koji već duže vrijeme rade u Iposu će primjetiti da su nekad (2003.-2012.) osnovne verzije programa X.Y izlazile češće, u prosjeku 4 verzije u godini, dok unatrak nekoliko godina osnovne verzije izlaze 1 do 2 godišnje.
Današnji windowsi, antivirusi, firewalli su postali kompleksniji i kod klasične nadogradnje često treba malo više znanja od običnog pokretanja nadogradnje te smo odlučili smanjiti broj osnovnih nadogradnji kako bismo olakšali rad korisnicima.

Broj promjena i dodataka u programu se nije smanjio, ali smo dobar dio između dvije osnovne verzije ubacili u podverzije koje se vrlo jednostavno implementiraju ubacivanjem novog knjigovodstvo.exe programa. Čak smo u nekim situacijama gdje je to bilo moguće i dodavanje novih polja u bazu napravili kroz podverzije.

Cijene nadogradnji

Što se tiče cijena nadogradnji za korisnika, na njih ta učestalost ne utječe jer je cijena godišnje nadogradnje uvijek 12% od vrijednosti korisnikovog programa, pomnožena sa brojem godina razlike od korisnikove verzije do verzije koju kupuje.

Zato uvijek kažemo da je isplativije tokom 5 godina kupiti svaku godinu nadogradnju, nego kupiti jednu nadogradnju u 5 godina. U prvoj varijanti korisnik uvijek ima sve tekuće promjene, a u drugoj 5 godina ne koristi prednosti tekućih promjena, a na kraju plaća istu cijenu jer će se kad tad dogoditi neka obavezna zakonska promjena zbog koje će trebati nadograditi program.

Može se dogoditi situacija da zbog izvanrednih okolnosti u jednoj godini izađu dvije (ili više) verzija sa neophodnim zakonskim izmjenama, tom slučaju korisnik plaća npr. 2 x cijenu godišnje nadogradnje jer je 12% vrijednosti programa minimalna cijena.

Dodatna prednost je i to što korisnici tekuće verzije programa imaju potpuni pristup bazi znanja na webu dok drugi korisnici imaju pristup redovnim uputama-helpu i ograničenom dijelu baze znanja.

Svi koji žele koristiti program u ozbiljnom poslovanju, zbog učestalih propisa su primorani kad tad uhvatiti korak sa promjenama, a najpovoljnija varijanta za to je korištenje Pretplata na nadogradnje.
Isto tako je financijski lakše plaćati tokom vremena manje iznose mjesečnih cijena nego nakon nekoliko godina odjednom veći iznos.

Zašto se mora plaćati cijena nadogradnji više godina unatrag?

Kod određivanja cijena za nadogradnju programa moguće su bile dvije varijante, jedna je bila da se određuje cijena za svaku promjenu u programu kojih trenutno ima 2288 (popis svih na linku https://ipos.hr/promjene). Ovo bi bilo dosta komplicirano za ovako veliki broj promjena i dodataka.

Druga varijanta je da se odredi cijena za sve promjene u nekom kalendarskom razdoblju. Kako cijena ne može biti ista za nekoga tko ima vrijednost programa 1.000 kn ili 30.000 kn ta je cijena određena u postotku kao 12% godišnje.
Podloga za to je neko uobičajeno vrijeme amortizacije nematerijalne dugotrajne imovine, u ovom slučaju je pretpostavljeno vrijeme cca 8,3 godine. Kada korisnik ima verziju stariju od 8,3 godine cijena nadogradnje je izjednačena sa cijenom samog programa i ne može biti veća od toga.

Dakle, cijena nadogradnje je cijena svih promjena koje se odnose na module koje korisnik posjeduje. Da bi iznos koštanja nadogradnje bio jasniji ta cijena nije izražena u jednom apsolutnom iznosu nego je podijeljena po godinama.

Primjer: Vrijednost programa po tekućem cjeniku 5.000 kn
Korisnik posjeduje verziju koja je više od dvije godine starija od tekuće verzije
5.000 kn x 12% = 600 kn cijena jednogodišnje nadogradnje
600 kn x 3 godine = 1.800 kn cijena ukupne nadogradnje

Dakle u toj cijeni su sadržane sve promjene koje su nastale od datuma vaše verzije koju trenutno imate pa do datuma zadnje tekuće verzije koju kupujete.

Na isti način ste već kupili nadogradnju 7.7.2015. (za 3 godine), 29.2.2012. (za 3 godine), 5.12.2009. (za 4 godine), 16.1.2004. (za 1 godinu).
Ukupna cijena koštanja nadogradnje će biti ista bez obzira da li kupovali nadogradnju svake godine ili svake 3 godine, što je i u redu jer u oba slučaja dobivate iste promjene.

Usluga instalacije nadogradnje

Korisnici koji smatraju da je za njih instalacija nadogradnje prekomplicirana, pogotovo mrežna verzija, mogu zatražiti intervenciju Iposa da im se instalira nadogradnja. Cjenik intervencija je na linku https://ipos.hr/odrzavanje#intervencije

Upute za konverziju

Sadržaj je u obliku PDF dokumenta i možete ga pogledati klikom na link Konverzija KN u EUR za ulazak u Euro zonu v2.7.pdf

Link za download uputa Konverzija KN u EUR za ulazak u Euro zonu v2.7.pdf

Aktualne odgovore na pitanja korisnika na temu Konverzije KN u EUR možete pogledati na linku Pitanja i odgovori korisnika u vezi konverzije

Kratke upute za konverziju KN u EUR

Dvojne cijene su dostupne od lipnja 2022., finalna verzija je dostupna od 4.12.2022, uvijek provjerite i instalirajte zadnju podverziju 18.0.X.

Konverzija se radi u dva dijela koji su nazvani Osnovna konverzija i Dodatna konverzija. Obje konverzije se pokreću unutar samog programa Ipos odabirom tipke i automatski se izvršavaju.
Obje konverzije se izvršavaju nad cijelim programom istovremeno, dakle ne na pojedinačnim matičnim firmama.

Osnovna konverzija se odnosi na promjenu podataka vezanih za godine >=2023 uključujući i skupne podatke za program i matične firme (npr. VP cjenici) u kojima se nakon te konverzije radi u eurima, dok podaci u godinama <=2022 ostaju nepromijenjeni i u njima se i dalje radi u kunama. Ova konverzija se uobičajeno radi oko 31.12.2022. godine, može prije, a može i kasnije.

Dodatna konverzija se radi nakon završnih obračuna 2022. godine i ona konvertira kune u eure u godinama <=2022.

Vizualna informacija o tome da li je i koja konverzija napravljena će biti pri vrhu glavne forme desno od datuma preko sljedećih oznaka: HRK, EUR1, EUR2.

Bitno je znati sljedeće:

1. Prije bilo koje konverzije svi podaci su u kunama (oznaka HRK)
2. Nakon Osnovne konverzije podaci u godinama <=2022. su i dalje u kunama, u godinama >=2023. su u eurima (oznaka EUR1)
3. Nakon Dodatne konverzije svi podaci su u eurima (oznaka EUR2)

1. Pričekajte do negdje pred kraj 2022. godine i napravite arhivu programa "Sistem > Nadzornik > Arhiviranje - backup podataka"
2. U prozoru "Sistem > Nadzornik > Konverzija HRK u EUR za ulazak u Euro zonu" postavite Odabir akcije "Konverzija HRK-EUR", Odabir konverzije "OSNOVNA konverzija HRK u EUR godine >= 2023" i na tipku Konverzija-osnovna pokrenite konverziju
3. Otvorite poslovnu godinu 2023. i možete raditi istovremeno u 2022. i 2023. godini
4. Kada završite sa svim knjiženjima u 2022. godini, zaključite sva stanja i prenesite ih u 2023.
5. Napravite dodatnu arhivu programa "Sistem > Nadzornik > Arhiviranje - backup podataka"
6. U prozoru "Sistem > Nadzornik > Konverzija HRK u EUR za ulazak u Euro zonu" postavite Odabir akcije "Konverzija HRK-EUR", Odabir konverzije "DODATNA konverzija HRK u EUR godina <= 2022" i na tipku Konverzija-dodatna pokrenite konverziju

Testiranje konverzije

Finalna konverzija je dostupna od 4.12.2022., zadnja podverzija je uvijek vidljiva na naslovnici, može se preuzeti u meniu: "Korisnici > Preuzimanje datoteka - registrirani korisnici".

Napravite u zadnjoj podverziji kopiju svojeg direktorija sa stvarnim podacima, ili jednostavno napravite arhivu i zatim je raspakirajte npr. u direktorij D:\IposTestKonverzija.
Neka ta kopija bude na istom disku kao i originalni direktorij kako bi program i dalje bio otključan.

Potrebno je simulirati rad prije osnovne konverzije, osnovnu konverziju, rad nakon osnovne konverzije, prijenos početnih stanja analitika u 2023, redovan hibridni rad u eurima i kunama, završni obračun u 2022., prijenos početnog stanja sintetika u 2023, dodatnu konverziju 2022. godine.

Osvrt na potrebu razumijevanja uputa i prethodnog testiranja konverzija

U vezi konverzije kn u eur za ulazak u euro zonu do sada se dosta govorilo u javnim glasilima i stručnim časopisima.

Da bi se taj posao kvalitetno odradio potrebno je o tome imati određena saznanja, a tek nakon toga možete kvalitetno pratiti upute za tehničku provedbu u programu Ipos knjigovodstvo, ali zar nije tako i sa ostalim radnjama u računovodstvu?

Prema dosadašnjim saznanjima jednoj grupi korisnika je manje više sve jasno iz uputa za konverziju u Iposu, to su korisnici koji su odradili i probne konverzije nad svojim podacima u beta verziji Iposa, neki samostalno, a neki uz pomoć djelatnika Iposa. Oni će taj isti postupak jednostavno ponoviti kada za to dođe vrijeme.

Druga grupa korisnika su oni koji kažu da su pročitali uputu Iposa za konverziju hrk-eur, ali smatraju da oni to ne mogu napraviti, ne navode koji dijelovi uputa im nisu jasni.
Zapravo oni pričaju o svojem dojmu, izražavaju svoj strah, nisu niti pokušali napraviti testnu konverziju nad svojim podacima jer ih je strah zakočio.

Treća grupa korisnika su oni koji će o konverziji razmišljati "onda kada to bude aktualno" na kraju godine.

Postupak izrade OSNOVNE konverzije se tehnički svodi samo na pokretanje radnje u jednom prozoru, isto kao što se radi npr. arhiviranje podataka, indeksiranje, prijenos neke temeljnice i sl., dakle svodi se na pritisak mišem na JEDNU tipku.

Zašto se neki korisnici toga boje, zašto misle da oni to ne mogu?

Zato što možda u prvom pokušaju nisu razumjeli konkretno što se događa kod koje konverzije (osnovna, dodatna), što se smije raditi nakon konverzije, zato što nisu niti pokušali napraviti test konverzije kojim ne mogu napraviti nikakvu štetu.

Tko god misli da će uspješno napraviti konverziju samo klikom miša na tipku za pokretanje konverzije, a bez razumijevanja tehničkih uputa „Konverzija kn u eur za ulazak u euro zonu“ taj će vjerojatno nešto napraviti krivo.

Napraviti će krivo i svaki onaj kome će djelatnici Iposa kliknuti na tipku za pokretanje konverzije, a da ne razumiju tehničku pozadinu konverzije iz uputa.

Zašto će napraviti krivo?

Konverzija ne traje samo par minuta dok program Ipos ne pretvori kune u eure!

Automatska konverzija će odraditi svoj dio posla, međutim korisnici moraju razumjeti što se gdje napravilo konverzijom, na koji način rade u 2022., na koji u 2023., kada bi za njihovo poslovanje bilo potrebno napraviti osnovnu, a kada dodatnu konverziju.

Potrebno je proučiti iz uputa kako se unose podaci nakon koje konverzije, vidjeti koji su izuzeci koje treba uzeti u obzir, nadalje različite firme će neke stvari raditi drugačije, u različito vrijeme itd.

Za sve to nije dovoljno samo pročitati upute, treba ih razumjeti, treba ih provesti u praksi na testnoj konverziji na kopiji svojih podataka. I jednako važno, potrebno je na manjem broju podataka simulirati stvarni rad nakon osnovne i nakon dodatne konverzije.

Rijetko tko će razumjeti upute za konverziju, ako ih u praksi ne isproba prije stvarne konverzije. Isto je i sa svakim drugim poslom, jedno je čitati teoriju, a drugo isprobati to u praksi.

Dakle ...

1. Proučite dokument upute za konverziju, i više puta ako treba
2. Pitajte sve što nije jasno u tim uputama, dopunit ćemo ih i objaviti nove
3. Pokušajte napraviti test konverziju nad svojim podacima
4. Pitajte ako negdje zapnete ili nešto nije jasno, sada smo slobodni za to, u zadnjim danima ove godine to će biti upitno

NAPRAVITE ODMAH SADA KONVERZIJU NAD SVOJIM PODACIMA na kopiji direktorija i suočite se sa svim eventualnim problemima kod konverzije i rada između i nakon konverzije, a mi ćemo vam sada pomoći to razriješiti.

Na kraju godine samo ćete ponoviti taj postupak NA ISTI NAČIN na stvarnim podacima, ali sa puno manje stresa i neizvjesnosti.

„Maloprodaja“ preko web shopa može se tretirati kao trenutak izdavanja računa, može uključivati skladišne zalihe, narudžbe, ponude, otpremnice itd.
Kada se radi o dva potpuno odvojena programa (dvije evidencije), kao što je online Web shop aplikacija i offline Knjigovodstvena aplikacija kod korisnika, tada je pitanje koji dio se radi u kojem programu.

Možemo reći da je dio prezentacije-ponude artikala korisnicima preko interneta dio koji se odnosi isključivo na web shop, tu u pravilu ulazi i dio narudžbi kupaca koji na webu odabiru što žele kupiti, a web aplikacija mora imati informaciju o stanju pojedinog artikla i cijeni.

Povezivanje baze artikala iz Iposa sa web shopom

Mogućnost direktnog online povezivanja sa drugim platformama/programima/servisima ne postoji jer to znači da bi se takvo što moralo raditi za svaki pojedini program, i to je skupa varijanta, u tom slučaju je i održavanje takvog sustava skupo.

Za tu svrhu u programu Ipos postoji mogućnost automatskog eksporta/upload-a u posebnoj rutini:Automatski prošireni XML export konsolidiranog stanja zaliha VP+MP, detaljnije u uputama na linku Automatski eksport zaliha

U programu Ipos je taj eksport u meniu Pomoćni pr. > Dodatni moduli > Automatski prošireni XML export konsolidiranog stanja zaliha VP+MP

Dakle način povezivanja je da program Ipos automatikom u zadanim intervalima uploda na određenu FTP lokaciju podatke o artiklima, zalihama i cijenama, koje onda web aplikacija može dalje koristiti.

Da bi se eventualno koristila tipka Auto upis iz web shopa se mora dobiti strukturiranu datoteka, više o tome u helpu na linkuAutomatski upis stavaka iz vanjske datoteke

Postupak rada

Korisnik programa Ipos normalno radi u programu sve kao i do sada, nevezano da li radi u maloprodaji ili veleprodaji, dakle kreiraju se artikli, cijene, zaprimaju zalihe i dr.

U programu Ipos uključi se automatski eksport preko FTP-a 0-24h na određenu web lokaciju, korisnik oko toga više ne brine.

Kao što se vidi u prozoru Pomoćni pr. > Dodatni moduli > Automatski prošireni XML export konsolidiranog stanja zaliha VP+MP u tabu Opcije artikala kod eksporta, moguće je filtrirati artikle prema izboru korisnika tj. samo one koji su za web shop, npr. uključenjem filtera „WEB“.

Tvrka koja radi web shop treba napraviti rutinu kojom će periodično iz primljenog XML eksporta iz Iposa dohvaćati podatke i koje će onda osvježiti na webu, u svakom novom eksportu može biti promjena koje se odnose na promjenu asortimana, novi artikli, izbačeni artikli, promjena naziva, opisa, promjena cijena, promjena stanja itd.

XML eksport iz Iposa može se podesiti na način da je naziv datoteke svaki puta drugačiji, ili web shop aplikacija može provjeravati datum promjene eksporta tako da vrlo brzo može detektirati da li ima promjena u eksportu tj. da li ga treba importirati.

Ovdje su moguće varijante što je napravio web shop:
a) Kreirana je samo narudžba kupca
b) Kreirana je narudžba i online plaćanje kupca
c) Kreirana je narudžba, plaćanje kupca i izdan je račun

U kojoj god varijanti, web shop o tome šalje informaciju korisniku Iposa koji onda dalje poduzima radnje u zavisnosti što treba da se završi prodaja. Npr. ako je b) web shop kreirao narudžbu i online plaćanje kupca, tada korisnik treba u Iposu kreirati račun i poslati robu kupcu te skinuti zalihu u Iposu.

Onog trenutka kada korisnik skine zalihu u Iposu novo stanje artikala će automatski biti uključeno u sljedeći XML eksport na FTP lokaciju sa koje će web shop preuzeti novo stanje.

Za artikle kojih nema u XML eksportu web shop treba smatrati da su maknuti iz prodaje. Za nove artikle u eksportu web shop treba smatrati da su naravno novi u prodaji. Za artikle kojima je podatak stanje <= 0 web shop treba smatrati da ih nema na zalihama, kako će to web shop prezentirati na webu kupcima da li će maknuti te artikle iz ponude ili će samo staviti info da ih nema na stanju to je stvar dogovora kreatora web shopa i korisnika Iposa

Kada bi se radila kompletna automatizacija da umjesto čovjeka sve odradi aplikacija onda je jedino logično da se to sve nalazi u web shop aplikaciji.

Dakle što se tiče obavještavanja korisnika Iposa prema web shopu o tome kojih artikala nema na stanju to na jednoj strani automatski odrađuje Ipos, a na drugoj Web shop, korisnik tu osim standardnog rada u Iposu ništa posebno ne poduzima.

Što se tiče praćenja stanja artikala u Ipos programu bez obzira da li postoji web shop ili ne tu postoji niz izvještaja u kojima se može vidjeti čega ima i čega nema na stanju npr.:
- "Maloprodaja > Maloprodaja > Pregled robnih kartica", kartice se mogu filtrirati da prikazuju samo artikle sa stanjem nula
- "Maloprodaja > Izvještaji > Prometi i salda kartica"
- "Maloprodaja > Izvještaji > Minimalne i maksimalne zalihe"
- "Maloprodaja > Izvještaji > Procjena trajanja zaliha robe"
i svi drugi izvještaji u kojima se nalazi stanje artikala.

Za kreatore web shopa ovdje su dvije ključne stvari, prvo povlačenje podataka iz Ipos XML eksporta i novi prikaz podataka na webu, drugo slanje obavijesti korisniku Iposa o izvršenim radnjama na web shopu (narudžba, plaćanje, račun).

Rutina u Iposu za automatski export košta 2.000 kn, ali obzirom da bi ona trebala raditi 0-24h automatski za nju bi se trebalo dodatno rezervirati jednu mrežnu licencu (ulaz u program).

Računi u Iposu se mogu raditi u modulu Pc kasa ili u modulu Fakturiranju u veleprodaji.
Zalihe se mogu voditi u Robno-materijalnom (u posebnom skladištu)" ili u modulu Maloprodaja (malo kompliciraniji sistem jer su cijene sa porezom).

Struktura XML-a za web shop

Na linku https://www.ipos.hr/Pages/Download.aspx može se skinuti probna verzija programa Ipos koja već sadrži neke probne podatke, a u meniu Pomoćni pr. > Dodatni moduli > Automatski prošireni XML export konsolidiranog stanja zaliha VP+MP se može eksportirati XML datoteka iz koje se može detaljno vidjeti primjer strukture za web shop.

Artikli imaju opciju hrvatskih i engleskih naziva u exportu.

Citat obavijesti MF:

Radi se o certifikatu koji je izdala Fina kao jedini pružatelj usluga certificiranja u RH i logično bi bilo da MF i Fina izdaju detaljne upute za isto kao i da osiguraju pružanje podrške svim korisnicima fiskalizacije koji trebaju provesti njihovu uputu - besplatno.

Podsjetimo se da je fiskalizacija uvedena kako bi se kontroliralo "loše momke" da ne kradu državu, ali su se pritom svim poreznim obveznicima nametnuli dodatni troškovi kod provođenja te fiskalizacije (troškovi programskih rješenja, usluga održavanja istih, edukacije ljudi i dr.).

Umjesto toga oni izdaju preporuku da se obveznici fiskalizacije obrate za pomoć proizvođačima / pružateljima programskog rješenja ili svojoj IT podršci, ne navodeći pri tome tko će to platiti, zna se, obveznici fiskalizacije.

Da ne duljimo, kao što je navedeno u njihovoj obavijesti da ne bi bila upitna fiskalizacija računa korisnici programskih rješenja fiskalizacije trebaju postupiti prema njihovim uputama ili se mogu obratiti za pomoć proizvođaču programskog rješenja, ili svojoj IT podršci.

Korisnici koji žele da im djelatnici IPOS-a to odrade mogu zatražiti intervenciju udaljenim pristupom s naznakom da se radi o instalaciji poslužiteljskog certifikata porezne uprave, kod spajanja moraju osigurati da su logirani kao Administrator u windowsima.
Cjenik intervencija na linku https://ipos.hr/odrzavanje#intervencije.

Korisnici koji imaju aktivno Paušalno održavanje programa ovu uslugu dobivaju kroz održavanje. Održavanje nije isto što i Pretplate na nadogradnje.

Na nižem linku možete pročitati cjenik održavanja i nadogradnji
https://ipos.hr/odrzavanje#intervencije

Kod određivanja cijena za nadogradnju programa moguće su dvije varijante, jedna da se određuje cijena za svaku promjenu u programu kojih trenutno ima 2288 (popis svih na linku https://ipos.hr/promjene). Ovo bi bilo dosta komplicirano za ovako veliki broj promjena i dodataka.

Druga varijanta je da se odredi cijena za sve promjene u nekom kalendarskom razdoblju. Kako cijena ne može biti ista za nekoga tko ima vrijednost programa 1.000 kn ili 30.000 kn ta je cijena određena u postotku kao 12% godišnje.
Podloga za to je neko uobičajeno vrijeme amortizacije nematerijalne dugotrajne imovine, u ovom slučaju je pretpostavljeno vrijeme cca 8,3 godine. Kada korisnik ima verziju stariju od 8,3 godine cijena nadogradnje je izjednačena sa cijenom samog programa i ne može biti veća od toga.

Dakle, cijena nadogradnje je cijena svih promjena koje se odnose na module koje korisnik posjeduje. Da bi iznos koštanja nadogradnje bio jasniji ta cijena nije izražena u jednom apsolutnom iznosu nego je podijeljena po godinama.

Primjer: Vrijednost programa po tekućem cjeniku 5.000 kn
Korisnik posjeduje verziju koja je više od dvije godine starija od tekuće verzije
5.000 kn x 12% = 600 kn cijena jednogodišnje nadogradnje
600 kn x 3 godine = 1.800 kn cijena ukupne nadogradnje

Dakle u toj cijeni su sadržane sve promjene koje su nastale od datuma vaše verzije koju trenutno imate pa do datuma zadnje tekuće verzije koju kupujete.

Na isti način ste već kupili nadogradnju 7.7.2015. (za 3 godine), 29.2.2012. (za 3 godine), 5.12.2009. (za 4 godine), 16.1.2004. (za 1 godinu).
Ukupna cijena koštanja nadogradnje će biti ista bez obzira da li kupovali nadogradnju svake godine ili svake 3 godine, što je i u redu jer u oba slučaja dobivate iste promjene.

1. Općenito

Elektronički račun (eRačun) je dokument koji je po svom sadržaju istovjetan papirnatom računu.

Iz programa Ipos se trenutno direktno mogu SLATI i ZAPRIMATI eRačuni preko web servisa Moj-eRačun tvrtke Elektronički računi d.o.o. koji omogućuje elektroničku razmjenu računa između dobavljača i kupaca te upravljanje poslovnim procesom izdavanja, zaprimanja te arhiviranja računa.

Svaki od niže navedenih informacijskih posrednika koristi ili drugačiju XML strukturu eRačuna ili se sam API za komunikaciju razlikuje, iz tog razloga nije moguće XML eRačun kreiran za servis Moj-eRačun koristiti za slanje eRačuna preko nekog drugog informacijskog posrednika.

Informacijski posrednici konstatno mijenjaju propisanu XML strukturu jer se i propisi mijenjaju, imaju drugačije web forme, kontrole pristupa, validacije, a da bi se kvalitetno održavao sustav za rad sa eRačunima potrebno bi bilo za svaki servis posebno mijenjati kod u programu.

Kako u konačnici korištenje bilo kojeg informacijskog posrednika rezultira istim rezultatom, poslanim ili primljenim eRačunom, IPOS nema u programu implementiranu rutinu za sve navedene i buduće informacijske posrednike iz gore navedenih razloga.

Je li putem servisa Moj-eRačun moguće zaprimiti ili poslati e-račun tvrtki koja je korisnik nekog drugog informacijskog posrednika?
Da, Moj-eRačun mreža je interoperabilna s e-račun sustavima sljedećih informacijskih posrednika:

1. FINANCIJSKA AGENCIJA (FINA) – slanje i zaprimanje eRačuna
2. HRVATSKA POŠTA (HP) – slanje i zaprimanje eRačuna
3. Hrvatski telekom (HT) - slanje eRačuna
4. mSTART d.o.o. - slanje eRačuna
5. ELEKTRONIČKI RAČUNI d.o.o. (Moj eRačun) - slanje i zaprimanje eRačuna
6. Megatrend Redok d.o.o. (OMNIZON) – za slanje eRačuna
7. Hitra produkcija dokumenata d.o.o. - slanje eRačuna
8. EDITEL ADRIA d.o.o. - slanje eRačuna
9. POS d.o.o. - slanje eRačuna
10. OPTIM IT d.o.o. - slanje eRačuna
11. Raverus d.o.o. - slanje eRačuna
12. DB informatika d.o.o. – slanje i zaprimanje eRačuna
13. ExaByte d.o.o. – slanje eRačuna
14. V6 INFORMATIKA j.d.o.o. – slanje eRačuna
15. PONDI d.o.o. - slanje i zaprimanje eRačuna
16. IE Računi d.o.o. - slanje eRačuna
17. C LAB d.o.o. - slanje eRačuna

Aktualan popis informacijskih posrednika na linku https://www.mingo.hr/page/kategorija/e-racun pod opcijom Kako do eRačuna.

Fina ima ulogu centralnog informacijskog posrednika na čiju se platformu povezuju svi ostali informacijski posrednici tako da u konačnici svi poslani računi prolaze kroz jednu centralnu platformu bez obzira preko kojeg informacijskog posrednika se šalje račun.

FINA link za Javni registar korisnika eRačuna putem kojeg vršite provjeru šifri za poslovne jedinice, tip subjekta i informacijskog posrednika: https://digitalneusluge.fina.hr/eRacunJT/

Program Ipos knjigovodstvo samo komunicira sa web servisom Moj-eRačun, a stvarno slanje i primanje računa odrađuje web servis Moj-eRačun tvrtke Elektronički računi.

Da bi korisnik programa Ipos knjigovodstvo mogao koristiti web servis Moj-eRačun tvrtke Elektronički računi d.o.o. potrebno je napraviti registraciju na web adresi www.moj-eracun.hr/hr/Account/Register.

Za Pondi eRačun web servis registraciju radite na adresi https://eracun.eposlovanje.hr/Client/register

Nakon izvršene registracije dobit ćete od službe Elektronički računi d.o.o korisničko ime i lozinku za pristup web servisu Moj-eRačun, a iste podatke ćete u programu Ipos knjigovodstvo sami upisati u postavkama grupa Pomoćni programi / Elektronički računi.

Detaljne upute za rad sa eRačunima u programu Ipos knjigovodstvo pogledajte na linku
- Upute Elektronički računi
- Video upute Elektronički računi
- Pitanja i odgovori Elektronički računi (uključite tag e-Računi)

Upute za rad sa eRačunima tvrtke Elektronički računi
- Brzi vodič za nove korisnike
- Učestala pitanja o eRačunima
- Moj-eRačun tehnička podrška za: slanje računa, zaprimanje, novi kupci ...

Ukratko, da biste mogli koristiti eRačune potrebno je:

1. Registrirati modul eRačuni u programu Ipos knjigovodstvo tvrtke Ipos d.o.o. (besplatno)
2. Registrirati se na web servisu Moj-eRačun tvrtke Elektronički računi d.o.o. (naplatna usluga)
3. Korisničke podatke (ime, lozinka) dobivene od sevisa Moj-eRačun upisati u program Ipos knjigovodstvo (besplatno)

Za korištenje web servisa Moj-eRačun potrebno je sa tvrkom Elektronički računi d.o.o. sklopiti ugovor u kojem je definirana cijena slanja računa i mjesečna naknada, trenutne cijene provjerite na linku CJENIK - Moj-eRačun

Cjenik usluga Pondi eRačuna možete pogledati na linku https://eposlovanje.hr/cjenik/

U Ipos knjigovodstvu postoji i modul Digitalno potpisivanje PDF dokumenata, međutim slanje računa preko web servisa Moj-eRačun u programu Ipos knjigovodstvo ne treba miješati sa kreiranjem i potpisivanjem računa u PDF formatu preko tog modula.

Kada sami kreirate PDF dokument, potpišete ga svojim Fina digitalnim certifikatom preko modula Digitalno potpisivanje PDF dokumenata i na kraju pošaljete e-Mailom kupcu, ne koristite sve prednosti web servisa za slanje i primanje računa kao što su potvrde primitka da je kupac primio račun, točna evidencija poslanih računa, web servis će pokušati više puta slati račun kupcu, arhiviranje računa, automatizirano slanje više računa i vizualna evidencija primljenih i neprimljenih računa. Web servis će kod slanja računa staviti i vremenski pečat (timestamp) na račun što je isto zakonska obaveza kod slanja eRačuna.

2. Kreiranje adresara tvrtki na servisu Moj-eRačun

Ako neka firma kojoj šaljete eRačun nije evidentirana na servisu Moj-eRačun potrebno je na mail adresu TechSupport@moj-eracun.hr poslati za tu firmu "naziv firme; OIB".

Ako je u pitanju više firmi to možete napraviti automatski na sljedeće načine.

Otvorite prozor "Šifrarnici > Osnovni šifrarnici > Poslovni partneri - poduzeća ", ili tipka F5.
U gornjem dijelu ekrana preko tipke "Kopiraj" otvorit će se padajući izbornik u kojem je jedna od opcija "Naziv firme i OIB (za označene partnere)".

Prije nego odaberete tu opciju označite redove partnera za koje želite kopirati podatke u Clipboard (međuspremnik).
Željene redove, partnere, možete označiti držeći na tastaturi tipku Ctrl + odabir mišem, ili označite jedan red i onda označavajte redove ispod sa tipkom "Shift" + donja strelica" na tastaturi.

Kada su podaci o nazivu firme i OIB-u kopirani u clipboard možete ih kopirati u mail, ili kreirajte u Notepadu datoteku "adresar.txt", a sadržaj clibpoarda kopirajte u nju i pošaljite ju mailom, takvu tekstualnu CSV datoteku je moguće učitati u Excel.

3. Rješavanje problema kod rada sa eRačunima

Kod prijave greške na nekom eRačunu potrebno je dostaviti XML i PDF verziju računa kojeg ste poslali kupcu, ako je kupac javni naručitelj i prijavljuje da se na njegovoj verziji PDF ispisa ne vide neka polja tada trebate priložiti i njegov PDF koji vam je vjerojatno poslao.

XML datoteku računa e-Računa možete u Ipos-u dobiti i bez ponovnog slanja računa preko weba na sljedeći način:

1. U programu Ipos otvorite prozor Fakturiranje > Fakturiranje u veleprodaji > Izlazni računi
2. Označite red s računom i kliknite na tipku eRačuni, otvorit će se novi prozor Fakturiranje > Elektronički računi > Slanje eRačuna, eTerećenja i eOdobrenja (upload)
3. U taj prozor će automatski biti učitan i označen račun iz prethodnog prozora, u prozoru je raspoloživa tipka Slanje računa
4. Pritisnite i držite tipku Ctrl na tastaturi i istovremeno kliknite mišem na tipku Slanje računa, program će umjesto slanja ponuditi:
   „SAMO KREIRANJE označenih dokumenata (1) BEZ SLANJA na servis Moj-eRačun?!“, odaberite Kreiranje
5. Odmah pored te tipke je i tipka Otvori direktorij te pomoću nje otvorite direktorij gdje se nalazi kreirani XML račun

Svakako ne zaboravite kod prijave greške poslati i opis greške koji možete kopirati iz prozora za slanje, tab Zabilješke, a preko tipke Kopiraj.

1. Poruka greške "...za šifru jedinice mjere x na postoji paralelna šifra UN/ECE ..."

Prilikom slanja eRačuna u prozoru Fakturiranje > Elektronički računi > Slanje eRačuna, eTerećenja i eOdobrenja (upload) dobivate poruku

------ Račun 44/2019 -------
Kreiranje UBL XML datoteke eRačuna ...
Upozorenje: za šifru jedinice mjere 1 ne postoji paralelna šifra UN/ECE, automatski stavljena šifra H87 komad ... OK
Slanje eRačuna na servis Moj-eRačun ...OK
Račun je uspješno zaprimljen na servis, ElectronicId: 7369742

U šifrarniku Šifrarnici > Pomoćni šifrarnici > Jedinice mjera kodovi UN/ECE za eRačune je potrebno dodati kodove za jedinice mjera koje koristite, a koje se koriste kod slanja eRačuna, šifra jedinice mjera u standardnom šifrarniku treba odgovarati šifri jedinice mjera u šifrarniku kodova.
Ipos ne može znati koje jedinice mjera imate upisane u svojem šifrarniku jer je on otvoren za unos i izmjene. Kodova jedinica mjera ima 57 stranica i podložni su promjenama pa možete upisati samo one koje koristite.

Popis šifrarnika kodova propisan od EU na linku : https://docs.peppol.eu/poacc/billing/3.0/codelist/UNECERec20/

Postoji postavka: Prekid izrade XML računa ako ne postoji paralelna šifra jedinice mjera UN/ECE za eRačune. Ako je postavka uključena XML se neće kreirati i poslati, samo će se ispisati upozorenje da nedostaje šifra, ako je postavka isključena XML račun će se kreirati i poslati, a nedostajuća UN/ECE šifra će se automatski upisati kao H87 Komad u XML datoteku.

Neke česte jedinice mjera kodovi UN/ECE za eRačune

• Engleski (Hrvatski) - Kod
• Piece (Komad) - H87
• Milligram (Miligram) - MGM
• Gram (Gram) - GRM
• Kilogram (Kilogram) - KGM
• Tonne (Tona) - 54
• Linear metre (Metar dužni) - LM
• Square metre (Metar kvadratni) - MTK
• Cubic metre (Metar kubični) - MTQ
• Litre (Litra) - LTR
• Hectolitre (Hektolitar) - HLT
• Carat (Karat) - CTM
• Dozen (Tucet) - DZN
• Pair (Par) - PR
• Quire () - QR
• Megawat (Megavat) - MAW
• Kilowat (Kilovat) - KWT
• Group (Grupa) - 10
• Hour (Sat) - HUR
• Minute (Minuta) - MIN
• Kilometre (Kilometar) - KTM
• Service unit (Servisna jedinica) - E48
• Day (Dan) - DAY
• Hour (Sat) - HUR
• Base box (Bazna kutija)- BB
• Bale (Bala) - BL
• Package (Pakiranje) - PK
• Millilitre (Mililitar) - MLT
• Set (Set) - SET
• Board (Ploča) - BD
• Reel (Kolut) - RO
• Kutija (Box) - BB
• Bag (Vreća) - BG
• Year (Godina) - ANN
• Month (Mjesec) - MON

2. Dodatni podaci za koje ne postoje polja za unos

Strukturirani XML oblik eRačuna ima cijeli niz dodatnih podataka koji se u određenim slučajevima mogu, ali i ne moraju unositi, a povremeno se postavljaju zahtjevi za dodatnim podacima.

Kako se ne bi svako malo mijenjala baza podataka, a korisnici morali raditi kompletnu nadogranju programa Ipos određeni dodatni podaci će se upisivati u slobodni tekst prije stavaka, a ispod broja računa.
Da bi program u tom slobodnom tekstu mogao prepoznati pojedine podatke oni trebaju biti označeni posebnim kodovima.

Dodatni podaci koje traže javna poduzeća, a za koje trenutno ne postoje polja za unos:

• napomena na računu (kod #napo#)
• podaci o otpremnici ili otpremnicama (kod #otpr#)
• podaci o ugovoru (kod #ugov#)
• podaci o ostalim dokumentima npr. cjenik, predračun ... (kod #doku#)
• adresa isporuke (kod #adreispo#)
• obračunski period kod računa za usluge (kod #operod# i #operdo#)

Primjer unosa podataka na jednom računu:
Napomena: #napo#Ovo je jedan važan račun i morate ga platiti odmah.#_napo#
Otpremnica: #otpr#343 od 15.5.2019#_otpr#
Prema ugovoru: #ugov#1570 od 24.5.2019#_ugov#
Adresa isporuke: #adreispo#Zagreb, Nepoznata ulica 15/2#_adreispo#
Obračunski period: #operod#15.06.2019#_operod# do #operdo#15.07.2019.#_operdo#

Izgled teksta na ispisu računa:
Napomena: Ovo je jedan važan račun i morate ga platiti odmah.
Otpremnica: 343 od 15.5.2019
Prema ugovoru: 1570 od 24.5.2019
Adresa isporuke: Zagreb, Nepoznata ulica 15/2
Obračunski period: 15.06.2019 do 15.07.2019.

Objašnjenje

Npr. podatak o ugovoru se upisuje između kodova #ugov# i #_ugov#, sve što je unutar tih kodova-tekstova program će preuzeti i upisati u XML strukturirani oblik eRačuna, tekst izvan tih kodova će se samo ispisivati na računu. Isto vrijedi i za ostale kodove npr. za napomenu je početni kod #napo#, a završni #_napo#.

Program kod ispisa teksta i kodova na računu briše kodove tako da ostaje samo tekst izvan kodova i unutar kodova, a kodovi samo služe programu za izdvajanje informacija koje idu u posebna polja XML eRačuna.

3. Kod slanja eRačuna javnim naručiteljima obavezan upis Fina ID oznake

Kod slanja eRačuna javnim naručiteljima potrebno je u šifrarniku Šifrarnici > Osnovni šifrarnici > Poslovni partneri - poduzeća upisati njihov Fina ID, za to je formirano posebno polje Fina ID identifikacijska šifra.

ID broj u evidenciji Fine se koristi kod slanja eRačuna javnim poduzećima preko servisa Moj-eRačuna, Fina eRačun i dr. Ovaj broj bi trebali dobiti od samog kupca ili Fine. Mnoga javna poduzeća imaju poslovne jedinice (npr. HEP-proizvodnja) koje imaju svaka svoj Fina ID broj.

Trenutni popis poslovnih jedinica sa ID brojevima Fine možete skinuti i sa naše stranice na nižem linku: https://ipos.hr/Download/Poslovne%20jedinice%20-%20Fina.xlsx

4. Ispravno upisan račun sa stavkom Prijenos porezne obveze (Reverse charge)

U Šifrarnici > Osnovni šifrarnici > Tarifne skupine poreza na promet u redu sa tarifom za Prijenos porezne obveze u polju Skraćeni naziv treba pisati tekst PPO i naravno stopa poreza mora biti 0,00.

Na računu sa prijenosom porezne obveze ne miješajte druge stavke sa drugim tarifama.

5. Prilikom slanja računa povratno dobivate grešku "Object reference not set to an instance of an object"

Šaljete račun u prozoru Fakturiranje > Elektronički računi > Slanje eRačuna, eTerećenja i eOdobrenja (upload) i povratno sa servisa dobijete grešku:

Slanje dokumenata 1 na servis Moj-eRačun
Vrijeme pokretanja: 15.03.2018 14:12:20
------ Račun 7/2018 -------
Kreiranje UBL XML datoteke eRačuna ...OK
Slanje eRačuna na servis Moj-eRačun ...OK
Greška kod obrade eRačuna, poruka sa web servisa:
Tip: ""
Value:
Messages: Error: Object reference not set to an instance of an object.
Vrijeme završetka: 15.03.2018 14:12:24
Trajanje: 3 sekundi

U drugom slučaju može konkretno pisati Error: Nepoznat subjekt primatelj za OIB 99999991004! što je malo konkretnije objašnjenje.

Ta poruka znači da tvrtka koju ste naznačili u eDokumentu kao primatelja još nije evidentirana na web servisu Moj-eRačun.

U tom slučaju trebate tehničkoj službi preko web forme poslati naziv i OIB poslovnog subjekta kako bi ga oni upisali u bazu, kako to napraviti pogledajte na ovoj stranici u točci 2. Kreiranje adresara tvrtki na servisu Moj-eRačun.

6. Na računu obračunavate iznose koji su oslobođeni PDV-a ili ste porezni obveznik koji nije u sustavu PDV-a, a imate dvije ili više stavaka računa

Priliko slanja dobivate grešku npr.

Error: /*:Invoice[namespace-uri()='urn:oasis:names:specification:ubl:schema:xsd:Invoice-2'][1]

[BR-E-01]-An Invoice that contains an Invoice line (BG-25), a Document level allowance (BG-20) or a Document level charge (BG-21) where the VAT category code (BT-151, BT-95 or BT-102) is "Exempt from VAT" shall contain exactly one VAT breakdown (BG-23) with the VAT category code (BT-118) equal to "Exempt from VAT".

Ako na računu imate dvije ili više stavaka sa oslobođenjem PDV-a potrebno je za te stavke pridružiti tarifnu skupinu koja ima:

• u nazivu tarife opis oslobođenja
• u skraćenom nazivu tekst koji ima prva dva slova PD
• stopa naravno treba biti 0%.

Korisnici koji nisu u sustavu PDV trebaju u Šifrarnici > Osnovni šifrarnici > Poslovni partneri - poduzeća u polju Porezni obveznik prema PDV-u imati upisnu šifru 3.

7. Na koji način poslati prilog (jedan ili više) uz e-Račun

Privitak je obična PDF datoteka koju možete kreirati u Iposu ili u bilo kojem drugom vanjskom programu.

Priloge uz eRačune kreirajte na način da naziv datoteke (jedne ili više) privitka računu počinje sa riječi Privitak npr. "Privitak_otpremnica.pdf" ili "Privitak ugovor uz račun.pdf" i sl.

Postupak

U prozoru Fakturiranje > Fakturiranje u veleprodaji > Izlazni računi nakon što ste preko tipke Export kreirali PDF datoteku računa:

1. odaberite tipku Dokum istovremeno držeći tipku Shift na tipkovnici, otvorit će se prozor sa opcijama radnji koje možete napraviti
2. odaberite opciju 3. Nova (kao nova datoteka) sa kojom će se otvoriti novi prozor Windows Explorera
3. kopirajte (ili odvucite) vašu datoteku privitka u taj otvoreni prozor i potvrdite na tipku Open
4. ovim ste dodali privitak vašem računu, možete ponoviti postupak za dodavanje dodatnih privitaka

Kod slanja eRačuna poslat će se i svi prilozi koje ste pridružili računu na taj način.

8. Neispravno podešena postavka sistema korištenja MB/JMBG ili OIB

Poruka greške kod slanje eRačuna:

Rješenje:

Kod provjere kreirane XML datoteke eRačuna tj. navedene poruke vidi se da kod kupca nedostaje oznaka države ispred OIB-a. cac:AccountingCustomerParty > cac:Party > cac:PartyTaxScheme > cbc:CompanyID

Program kod HR kupaca automatski dodaje oznaku HR kada je u postavkama "Sistem > Podešavanje sistema korištenja poreznog broja MB/JMBG ili OIB" namješten na "Novi sistem: OIB" potrebno je provjeriti da li je ta postavka ispravno namještena.

Moguće je da korisnici koji su nadograđivali program sa starije verzije još uvijek imaju aktivnu postavku "Prijelazni sistem MB/JMBG i OIB"

9. Neispravno podešene tarife poreza na dodanu vrijednost u programu Ipos

Korisnik samostalno formira šifrarnik "Šifrarnici > Osnovni šifrarnici > Tarifne skupine poreza na promet", a da bi program znao u koju od 5 grupa treba svrstati pojedini porez to treba posebno odrediti u skraćenom nazivu prema niže navedenoj uputi, program to ne može znati prema opisnom nazivu poreza ili stopi poreza.

Kada vaš knjigovođa odredi u koju od 5 kategorija niže pripada pojedina tarifna skupina poreza potrebno ju je samo ispravno označiti.

Detaljnije pogledajte na linku: Opis kako program razvrstava poreze kod fiskalizacije računa

10. Problem sa otvaranje eRačuna tvrtke Elektronički računi preko linka koji se dobije u mailu

Klikom na link u mailu otvara se defaultni (tekuće postavljeni) web browser, to je u ovom slučaju bio Internet Explorer, i traži se web adresa računa. Nakon otvaranja web adrese-stranice klikom na "Download PDF" ne događa se ništa.

Internet Explorer je web browser koji koristi zastarjele tehnologije i treba koristiti drugi browser, ako želite da bude isto od Microsofta onda možete koristiti Microsoft Edge, ali možete i Google Chrome, Firefox. Potrebno je Edge (Chrome ili Firefox) postaviti kao defaultni (tekući) browser kako bi se on automatski otvorio nakon klika na link u mailu za download računa.

11. Problem kod slanja eRačuna, Greška kod HTTP spajanja na servis Socket Error #10013

Iznenada nakon nadogradnje na novu verziju Ipos knjigovodstva prilikom slanja eRačuna dobivate grešku: Socket Error #10013 Access denied

Poruka Socket error je poruka iz windowsa i upućuje na to da neki program blokira komunikaciju vašeg računala sa serverom Moj-eRačun. Uobičajeno se tu vjerojatno radi o sigurnosnim postavkama gdje windowsi (Firewall, Antivirus ...) svaku novu promjenu blokiraju zbog sumnje na viruse i sl.

To mogu rješavati vaši informatičari, a možete zatražiti i intervenciju od nas.